Radnja je smještena u doba izgradnje Karlovca

Na Starom gradu Dubovcu je u srijedu održano predstavljanje romana prvijenca Karlovčanina s ljubljanskom adresom Davora Pleskine "Čelik i čast – u sjeni polumjeseca" koju su izdali Damir Valent i KVAKA iz Velike Gorice i koja čitatelja vraća u doba izgradnje Karlovca.

Predsjednik Književnog kruga Karlovac Damir Valent je napomenuo da je ovaj roman "jedna od onih knjiga kad vam je žao što je već tri sata ujutro, a radite od pola pet", a urednik knjige Tomislav Beronić također da se ona ne ispušta iz ruke.

Sadržaj se nastavlja...

- Posebna je, a njezina je najveća vrijednost što je pisana u stilu Augusta Šenoe. Puno je izraza iz kojih je jasno da je autor trošio jako mnogo vremena na istraživanje – rekao je Beronić.

Pleskina je kazao da od školskih dana piše, mada ne objavljuje. Nakon što je obolio, odlučio se napisati roman, a posebnu je počast odao svom pokojnom nastavniku.

- Zanimljivo je da su knjigu probno čitali uglavnom Slovenci. Nakon što sam rukopis napisao, slao sam ga na mnoštvo adresa, a odgovor pet velikih nakladnika dobio sam nakon što smo knjigu već objavili. Stalno su mi u glavi zvonile riječi profesora Franje Galekovića da ću prije ili kasnije nešto napisati – godine su prošle, a ja sam konačno nešto napisao – rekao je Pleskina.

Objasnio je da se nastojao "usidriti u stilu kojeg više nema, neoromantičarskom iz 19. stoljeća".

- Pomislio sam da će to biti samo još jedna od knjiga, ako je napišem običnim stilom – dodao je.

Sve likove je utemeljio na osobama iz stvarnosti.

- U knjizi je puno simbolike i nema glavnog lika. Radnja se zbiva u ovome kraju krajem 16. stoljeća kada kod nas i dalje nije završio Srednji vijek, a nije stigla niti renesansa. Na žalost ili na sreću, struktura stanovništva, situacija i odnosi su isti kao i na kraju 20. stoljeća. Htio sam pokazati to da se godinama ovdje ništa ne mijenja i da, ako želimo da se nešto promijeni, da to moraju odraditi pojedinci, a vidjet ćete da se upravo to i dogodilo – kazao je Pleskina.

Rekao je i da je htio priču staviti u doba kada je Karlovac i dalje bio u izgradnji, "ali isto tako i dovoljno izgrađen da se u njemu počne živjeti".

- Prvo su nastupile strašne poplave, pa jaka zima i izgradnja je stala. U knjizi su mi bile bitne Mjesečeve mijene, a ispalo je da se poklapaju s danima i datumima, dakle s pričom – objasnio je Pleskina.