Malo je poznato da su neki naši sugrađani imali prilike i osobno upoznati ovog legendarnog sportaša i glumca, i to ne samo jedan, već istovremeno čak četvorica naših sugrađana.

Državni reprezentativci tadašnje Jugoslavije u društvu poznatog TKD prvaka i svjetskog prvaka, te još poznatijeg filmskog glumca Chuck Norrisa. Slijeva nadesno: Goran Šabić (Karlovac), Anto Nobilo (Karlovac), Chuck Norris, Ivan Olivari (Šibenik), Slobodan Martinović Coco (Karlovac), Božo Rupčić (Karlovac) i Darko Kaić, Zagreb. 

Ovih dana imali smo prilike čitati kako je poznati filmski glumac i majstor borilačkih sportova, legendarni Chuck Noriss proslavio svoj 82. rođendan, još uvijek u punoj vitalnosti, snazi i respektabilnoj pripremljenosti koju niti ulazak u 9-to desetljeće života nije umanjio. Ovaj planetarno popularni filmski glumac i legenda borilačkih sportova je svojim postignućima na borilištima i filmskom platnu ušao i u brojne domove svojih ljubitelja i poštovaoca i kroz  anegdote i viceve koji govore o njegovoj nadnaravnim borilačkim sposobnostima  i njegovoj nepobjedivosti a koji se rado prepričavaju u gotovo svakom društvu, i dobivaju uvijek  nova i nova izdanja.

Sadržaj se nastavlja...

Međutim, malo je poznato da su neki naši sugrađani imali prilike i osobno upoznati ovog legendarnog sportaša i glumca, i to ne samo jedan, već istovremeno čak četvorica naših sugrađana.

Jedan od njih, Boško Rupčić, je davne 1978. godine kao član državne reprezentacije tadašnje Jugoslavije u taekwondou, uz Toni Nobila, Slobodana Martinovića i Gorana Šabića imao prilike i osobno se sresti, upoznati i družiti s legendarnim Chuk Norrisom na 2. Svjetskom prvenstvu u taekwondou, koje je održano u američkom gradu Oklahoma City. 

O tadašnjoj vrijednosti karlovačkih taekwondo boraca dovoljno govori činjenica da  su od 6 članova državne reprezentacije Jugoslavije koja je sudjelovala na Svjetskom prvenstvu u SAD-u, čak četvorica bili Karlovčani. To ne treba posebno čuditi jer je Karlovački taekwondo klub bio i prvi službeno registrirani Taekwondo klub u Hrvatskoj, tadašnjoj Jugoslaviji i jugoistočnoj Europi,  te je u njemu bilo najviše nositelja majstorskog crnog pojasa i naravno, najveći broj sa statusom državnog reprezentativca. 

Prije toga je državna reprezentacija Jugoslavije u kojoj su   ponovo bila 4 Karlovčana (Miroslav Brežan, Anto Nobilo, Franjo Prot i Boško Rupčić) na 2. Svjetskom prvenstvu u Seulu  1975. osvojila Pehar za fair play koji  predstavlja prvo  osvojeno ekipno sportsko priznanje u dugoj povijesti nastanka i razvoja taekwondo sporta na ovim prostorima. Zaslugom te pionirske generacije  sportaša,  Karlovac je dobio i brojne osvajače naslova republičkog ili državnog prvaka, a najuspješniji među njima, Toni Nobilo je do ovog Svjetskog prvenstva u SAD-u već bio osvajač naslova viceprvaka svijeta (Montreal 1974.) i prvaka Europe (Stuttgart 1975.). 

O susretu sa Chuckom Norrisom Boško Rupčić iznosi svoja sjećanja:

„Na SP-u  koje je u organizaciji ITF-a (Internacionalne taekwondo federacije)  održano u Oklahoma Cityju imali smo prigodu kao i ranijim  sudjelovanjima na  svjetskim ili europskim natjecanjima, natjecati se sa respektabilnim natjecateljima  i šampionima, ali i upoznati se i družiti  s velikim brojem  istaknutih sportaša i sportskih legendi, te medijskih zvijezdi. Tom prigodom je među brojnim uzvanicima i posebnim gostima istaknuto mjesto zauzimao nekadašnji višestruki prvak svijeta u TKD-u i poznati filmski glumac Chuck Norris , koji je sudjelovao u protokolu otvaranja i zatvaranja Svjetskog prvenstva te s velikim zanimanjem pratio sportska natjecanja. 

Svima nama, ljubiteljima borilačkih sportova je Chuck Norris godinama bio posebno poznat po svojim brojnim osvojenim sportskim trofejima u taekwondou, ali i po svojim prvim  filmskih ulogama u akcijskim filmovima koji su obrađivali tematiku borilačkih sportova. Te davne 1978. godine,  kada smo ga prvi puta susreli  je Chuck Norris iza sebe imao završenu respektabilnu natjecateljsku karijeru, a  zadnjih 4-5 godina prije toga je suvereno ušao  i u područje  7. umjetnosti. Na taj način je osim sportskih uspjeha filmskoj publici postao poznatiji kao partner legendarnog Brucea Leea u filmu „Na zmajevom putu“, a kasnije je postao i  planetarno popularni „teksaški rendžer“ iz istoimene akcijske televizijske serije. 

To je zapravo bilo vrijeme kada su filmovi s borilačkom tematikom preplavili kino dvorane, a posebno su bili popularni filmovi hongkongške produkcije. Među njima se posebno izdvajao Chuck Norris koji je završavanjem uspješne sportske karijere sebi trasirao put do buduće planetarno poznate filmske zvijezde.

Susret i druženje s njim je za nas, tada aktualne državne reprezentativce bio veliki događaj  koji je djelovao motivirajuće na nas tijekom Svjetskog prvenstva jer smo se u Karlovac vratili s osvojenom brončanom medaljom u ekipnoj konkurenciji i srebrnom medaljom koju je osvojio  naš sugrađanin Goran Šabić u individualnoj konkurenciji. Tu sam epizodu, pored ostalog  posebno opisao i u svojoj knjizi „ Prilog za povijest taekwondo sporta“ koja se nalazi u fazi izdavanja. 

Svojim sportskim uspjesima, a posebno filmskim  ulogama je Chuck Norris dao važan doprinos popularizaciji  taekwondoa i ostalih borilačkih sportova u svijetu, a osobito jer je na filmskom platnu vrlo vjerodostojno prezentirao efektne  i atraktivne taekwondo tehnike, bez dodatnih filmskih efekata ili fotošopiranja. Stoga nije niti čudo, da se njegove tehnike s filmskog platna  nadnaravno prikazuju i u stvarnosti i što je ušao u urbanu legendu kroz brojne viceve u kojima je nepobjediv, zapravo je jedino on u stanju pobijediti – samoga sebe.