Na rijeci Korani živim već više od 70 godina i mogu slobodno reći da sam na rijeci proveo više vremena nego sa svojom obitelji.

Dabrovi masovno uništavaju obale rijeka i potoka, pitanje je li novi ministar Josip Dabro svjestan razmjera štete koji ove životinje prave u okolišu. On u svemu vidi novinarsku pošalicu na račun svojega prezimena. Na tešku situaciju u toku Korane upozorio je naš čitatelj i dobar poznavatelj prilika Anton Trgovčić. Evo što on kaže.

Na rijeci Korani živim već više od 70 godina i mogu slobodno reći da sam na rijeci proveo više vremena nego sa svojom obitelji. Rijeku Koranu sam više od 15 puta preplovio od njenog izvora, dakle Plitvica do ušća u Karlovcu. Poznajem njeni svaki kamen, svaki slap i svako drvo. Mogu neskromno reći da sam jedan od najvećih poznavatelja rijeke Korane i njenih promjena u proteklih tri četvrtine stoljeća.

Sadržaj se nastavlja...

Rijeka Korana moje mladosti pa sve do prije nekih dvadesetak godina je bila vrlo bistra i nevjerojatno čista s puno vegetacije i bogatim ribljim i ptičjim svijetom. Uz obalu su rasla velika stabla koja su se gotovo dodirivala na sredini rijeke, s desecima vrsta ptica a nepregledna jata riba su putovala uz njene obale.

Sada više toga nema. Dakle, nestanku flore i faune na rijeci nisu krive kako ih autori nazivaju barijere, a mi ih zovemo slapovi, jer oni postoje već više stotina godina i nisu nikad predstavljali hidrološki ni biološki problem za rijeku. Naime ti slapovi čine razliku u visini vode od samo 50 ili malo više centimetara i ne sprečavaju ni protok niti migraciju riba. Koliko znamo ribe vrše migracije u proljeće kada se mrijeste, a tada je Korana daleko viša od slapova i ribe mogu migrirati, da i ne znaju da postoji slap. I tako je to već više stotina godina.

Usput, je li netko vršio istraživanja, koje ribe migriraju, kada i kamo?

Nasuprot vašem mišljenju, ti slapovi su vrlo korisni, posebno sada kada je rijeka zagađena i prepuna algi. Vjerojatno vam je poznato da rijeka Korana ima ljeti protok jedva kubični metar vode. Kombinacijom visoke temperature vode i mnoštvom algi rijeci više ne vidite dno i ponestaje kisika za riblji svijet  Tada slapovi vrše filtraciju vode i obogaćuju ju s kisikom. Dokaz tome je da ribiči ljeti love ribu samo ispod slapova gdje riba ima kisika.

Tu ne smijemo zaboraviti ni ljude. Oko tih slapova su se formirala kupališta gdje se ljudi odmaraju i rekreiraju i njihovo uništenje bi izazvalo veliku ogorčenost ljudi. Bez tih slapova voda ne bi bila duboka niti pola metra i praktički neupotrebljiva za kupanje i rekreaciju.
Ali Korana ima velike probleme. Nabrojat ću tri najveća: signalni rak, zagađenje i dabar. Signalni rak je invazivna vrsta i uništava riblju ikru što smanjuje riblju populaciju.

Glavni izvori zagađenja su:
- poljoprivreda
- Plitvice, zbog neuređene kanalizacije
- grad Slunj, čija kanalizacija bez ikakvog pročišćavanja ulazi direktno u Koranu
- kamenolom Barilović i pripadajuću građevinski otpad u Kosijerskom Selu. Za vrijeme kiša otpadni mulj s ostacima nafte i čestica guma kao i drugim štetnim tvarima, ulazi u Koranu i dodatno zagađuje i zamućuje vodu.

Budući da je kamenolom i pripadajući otpad u području Nature 2000, mi smo pokrenuli inicijativu za njihovo izmještanje iz mjesta Barilović, međutim tu naletite na zid politike i interese pojedinačnih političara i ostanete bespomoćni i razočarani.

Dabar je trenutno najveći štetočina na rijeci Korani. Uništio je gotovo sva stabla na njezinim obalama i time uništio ne samo autohtona stabla, koja su rasla samo tu, nego i staništa za riblji i ptičji svijet. Ptice se nemaju gdje gnijezditi, a ribe nemaju više se gdje skriti, što je otvorili švedski stol drugom štetočini, kormoranu, jer mu se sada ribe nalaze kao na dlanu. Nema više ,djetlića, žuna, patki, gnjuraca, čaplji, labudova i mnogih drugih ptica vodarica. Uz kormorana na nestanak ribe utječe i nestanak staništa za mriješćenje. Poznato je, da riba svoju ikru lijepi na korijenje i granje drveća u vodi, kojeg više nema. Kao sol na ranu, dabar buši rupe u riječnim obalama, gdje on obitava, a voda to podlokava i gromade zemlje padaju u vodu i dodatno ju onečišćuju i devastiraju.

Neki kažu, da se dabar samo vratio na Koranu. Ja ne znam kada je to bilo ali sigurno ga nije bilo zadnjih nekoliko stotina godina, a i ako je bio tada su ga ljudi sigurno držali pod kontrolom, jer vjerojatno nije bili ovakve ekstremne i nerazumne zaštite.

Poznati su primjeri iz Australije Novog Zelanda, Argentine i nekih drugih zemalja gdje se vrši odstranjivanje nekih životinjskih vrsta, ako njihova prekomjerna populacija ugrožava opstanak drugih. Budući da je Korana lijepo prosperirala bez dabra i kormorana, moj prijedlog je da, se oni proglase invazivnom vrstom i izradi studija za njihovo odstranjenje ili izmještanje.