Gubici u distribuciji toplinske energije se smanjuju s 15 na 8 posto. Iz fondova Europske unije je osigurano gotovo 14 milijuna eura bespovratnih financijskih sredstava.

"Bez europskih sredstava bi Karlovac teško rješavao osnovne potrebe glede komunalne infrastrukture. Karlovac ima dosta kulturne baštine koju treba obnavljati. Bez europskih sredstava bismo teško tom brzinom obnavljali i te projekte. Članstvo u Europskoj uniji nastojimo maksimalno iskoristiti. Možda se premalo ističu europska sredstva koja su završila u gospodarstvu. S europskim novcem smo napravili evolutivni skok. To ne bismo mogli bez ljudi koji to znaju. Imali smo sreću da su iz Karlovca, odnosno u gradskoj upravi, poručuje karlovački gradonačelnik Damir Mandić sa završne konferencije projekta obnove vrelovoda održane u ponedjeljak u kinu "Edison".

Dvogodišnji projekt ukupne vrijednosti 18 milijuna eura do kraja ove godine provodi Gradska toplana, a zamijenjeno je 15,7 kilometara trase cjevovoda ili 31,4 kilometara cijevi, revitalizirana je oprema vrelovodnog dijela toplinskih podstanica, modernizirane su crpke pogona distribucije i sustava za kemijsku pripremu vode i ugrađen je centralni upravljački sustav za vođenje i nadzor mreže. Gubici u distribuciji toplinske energije se smanjuju s 15 na 8 posto. Iz fondova Europske unije je osigurano gotovo 14 milijuna eura bespovratnih financijskih sredstava.

Sadržaj se nastavlja...

"Godinama smo svjesni da velik dio vrelovodne mreže valja obnoviti. Pokušavalo se na više načina doći do novca za to, ali se nije uspijevalo. Nismo odustajali, a neki jesu i pitali su možemo li. Odgovorili smo da možemo. Bili smo spremni za takav projekt, mada smo se uključili u zadnji čas i s popriličnim zakašnjenjem. Neki su gradovi odustali, a mi smo krenuli. Vlada Republike Hrvatske je 6. prosinca 2018. godine ipak odlučila da Karlovac uđe u program integriranih teritorijalnih ulaganja. Naredne godine smo već radili studiju izvodljivosti, a 2020. smo s konzultantima iz Jaspersa dorađivali studiju i izrađivali projektnu dokumentaciju. Prijavili smo se 2021. godine na natječaj i potpisali ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Započeli smo potom raspisivati nadmetanja za radove i usluge, a 2022. smo ih sve potpisali i na proljeće su radovi započeti. Uspjeli smo provesti svih šest javnih nabava bez žalbi, a žalba bi značila produljenje procedure, gubitak vremena i nemogućnost završetka projekta u predviđeno vrijeme", navodi direktor Gradske toplane Zdravko Eremić.

Nastavlja da se ovim ulaganjem puno dobilo.

- Smanjeni su gubici u distribuciji toplinske energije, smanjena je emisija ugljičnog dioksida u proizvodnji i distribuciji kao drugih štetnih tvari, uvećali smo sigurnost i pouzdanost distribucije toplinske energije, izbjegnut je trošak alternativnog načina grijanja za prekida isporuke toplinske energije i slično, dodaje.

Kaže da je u pripremi i realizaciji projekta bilo "strašno puno izazova".

- Sve smo morali odrađivati ubrzanim ritmom i bez prava na pogrešku. Studiju izvodljivosti smo počeli usuglašavati s konzultantima iz Jaspersa kada je počela pandemija kovida i kada su zatvarane granice, pa je bila otežana komunikacija. Usuglašavalo se gotovo usporedno s izradom projektne dokumentacije koja se morala prilagođavati revidiranoj verziji studije izvodljivosti i tako dalje. Poseban izazov bilo je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na trasi vrelovoda. Nakon dobivenih sedam građevinskih dozvola konačno smo bili spremni javiti se na natječaj za dobivanje bespovratnih sredstava i dobili smo ugovor za korištenje više od 80 posto financijskih sredstava, nastavlja Eremić.

Navodi i da je bilo situacija kada su izvođači otkopavali stare vrelovode i ostavili ih tako dok ne dođu nove cijevi, no kako zbog rata u Ukrajini nisu dolazile, a stizala je zima, moralo ih se opet zakapati. "Tako je pozornost građana bivala sve veća i nismo imali pravo na pogrešku. Iz tog razloga je izvedena samo trećina radova 2022., pa se u 2023. moralo pristupiti bitno intenzivnijem tempu izvođenja radova, veli Eremić.

Podsjeća da se 15. listopada započelo distribuirati toplinsku energiju novim vrelovodom svim korisnicima.

- Ovaj projekt je ostvarenje preduvjeta za uvođenje obnovljivih izvora energije u središnji toplinski sustav Karlovca. Grad Karlovac i Gradska toplana imaju velike planove i velika očekivanja po pitanju korištenja geotermalne energije, kaže Eremić i naglašava: "Uspjeh zahtijeva vrijeme, strpljenje i predanost. Ne odustajte, ako stvari ne idu očekivanom brzinom, važno je da idu u pravom smjeru. Nikada nemojte odustati".

Mandić se prisjeća Dana grada 2017. godine i susreta s tadašnjom ministricom Gabrijelom Žalac kada je spomenut projekt obnove vrelovoda.

- Karlovac nije bio tada u ITU i nije se niti znalo da će se otvoriti mogućnost da bude. Ministrica nas je samo pitala imamo li projekt obnove vrelovoda. Nismo to tada imali, ali smo dali časnu riječ da ćemo je napraviti. Sljedeće godine smo ušli u ITU. Da nije bilo vrelovoda, vjerojatno ne bi bilo obnove kina 'Edison' i izgradnje Nikola Tesla Experience ventra. Kako neki gradovi nisu potrošili svoja financijska sredstva za vrelovode, otvorila su se neka druga vrata i to smo maksimalno iskoristili, rekao je gradonačelnik.

Podsjeća da se projekt provodio za koronakrize i krize nastale ruskom agresijom na Ukrajinu pa je nastao problem s dobavom materijala."Činilo se da sve cijevi stižu iz Mariupolja. To je vrijeme bilo izazovno.

Grad Karlovac je dokapitalizirao Gradsku toplanu i tako pomogao projekt. "Hvala građanima – dvije godine je bilo teško živjeti na trasama vrelovoda", poručuje Mandić.

Nastavlja da se sad riješilo pitanje distribucije toplinske energije, a ostaju pitanja proizvodnje i potrošnje. Vjerujem da ćemo do kraja tjedna potpisati ugovor za pripremu bušotinskog prostora, a taj ugovor je novčane vrijednosti 1,06 milijuna eura – našeg novca je 435.000 eura, a ostalo su sredstva iz norveške omotnice. Nadam se da će se otvoriti javni poziv i za naš projekt geotermalne energije. Problem je novac, posebno prva bušotina i rizik koji treba preuzeti. Po tom pitanju imamo zainteresirane privatne ulagače, ali je naš cilj da Gradska toplana koristi te potencijale za grijanje grada. Što se tiče potrošnje, govorimo o energetskoj učinkovitosti. Ako višestambene zgrade nisu energetski obnovljene, džaba smo krečili. Hvala suvlasnicima višestambenih zgrada i njihovim upraviteljima jer se vidi da se radi. Ulažu vlastita sredstva, koriste se krediti, a ima i europskog sufinanciranja. To je nešto što se mora poboljšati i pojačati narednih godina", kaže Mandić i poručuje: "Sustav grijanja, dakle, ima svoju viziju. Uvjeren sam da ćemo uspjeti. Karlovac je na ovom projektu pokazao da ima one koji znaju provesti takav projekt, koji imaju volju i koji slijede viziju".

Spomenka Đurić, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, naglašava da je projekt proveden u iznimno kratkim rokovima i da je zadovoljstvo tim veće. "Kada imate spremnu dokumentaciju, viziju i cilj, mogućnosti se otvaraju, samo treba biti spreman brzinski donijeti odgovorne odluke, biti operativan i nastaviti provoditi sve bitno za stanovnike Karlovca i za ono što stvara temelje za viziju razvoja energetski održivog i učinkovitog grada. Neki drugi gradovi koji su bili u ITU nisu mogli provesti ovu vrst operacije jer nisu imali vrelovode", kaže S. Đurić i iznosi podatak da je gotovo 70 do 80 posto s svih infrastrukturnih javnih projekata u Hrvatskoj je sufinancirano iz Europske unije.