Nešto dalje u prošlosti i na ovim je prostorima 1. svibnja imao i stvaran, a ne samo simbolički značaj.

U Karlovcu velika biciklijada pa - grah, drugdje često i samo grah. To je u posljednje vrijeme glavno obilježje prvosvibanjskih proslava.

U našoj prošlosti, pak, 1. svibnja imao je različite "uloge" i različit značaj, ovisno o sistemima koji su se izmjenjivali. U Jugoslaviji je sam datum bio relativno značajan, ali imao je još manje protestnih obilježja nego danas, odnosno nije ih uopće imao - u zemlji "radničkog samoupravljanja" radnici su, mudro je to bilo smišljeno, mogli protestirati samo protiv samih sebe. Ipak, prvi dan svibnja bio je velik praznik, neizostavno spajan s vikendima, a ako je slučajno padao na vikend, onda je slavlje počinjalo već u petak ili se produžavalo do ponedjeljka.

Sadržaj se nastavlja...

Odemo li još dalje u prošlost doći ćemo i do stvarnih borbi za radnička prava na ovaj datum, o čijem je intenzitetu često ovisilo i to kako se lokalne vlasti odnose prema radničkom pokretu i prvosvibanjskim okupljanjima. Tekst iz 1907. na koji smo naišli govori da je tada Karlovac bio benevolentno nastrojen prema svojim radnicima pa je sve proteklo u najboljem redu i bez ikakvih trzavica. Gradonačelnik je tada bio Ivan Banjavčić.

"Narodni glas", 2. svibnja 1907. godine

Prvi svibnja proslavilo je ovdašnje radništvo socijal-demokratske stranke kao radnički blagdan. 

U 10 sati do podne održavalo je manifestacionu skupštinu u "Centralu", gdje je o poznatim radničkim tražbinama govorio izaslanik iz Zagreba, tipograf g. Vukojević.

Poslije podne u 2 sata krenuše radnici u povorci pod crvenim zastavama od Müllerove ciglane kroz grad u pivovaru na Dubovac na zabavu. Proslava je prošla u najvećem redu, kako je to svuda, gdje se oblasti u tu proslavu ne miješaju.

(foto: kafotka.net)