2. TOUR of CROATIA

Hrvatski biciklist Matija Kvasina (Synergy, Baku) pobjednik je 2. izdanja utrke "Tour of Croatia" nakon što je u zadnjoj, 6. etapi, s ciljem u Zagrebu obranio poziciju vodećeg koju je preuzeo nakon uspona na Učku. Kvasina je u 178 kilometara dugačkoj zadnjoj etapi od Svetog Martina na Muri do Zagreba s ciljem na Trgu svetog Marka, koja je pripala Norvežaninu Sondreu Holstu Engeru (IAM Cycling), sačuvao prednost od 24 sekunde ispred drugog Danca Jespera Hansena (Tinkoff), dok je trećeplasirani Španjolac Victor De la Parte (CCC) zaostao 32 sekunde.

Sadržaj se nastavlja...

Nastupali su timovi iz najvišeg ranga klasifikacije Svjetskog biciklističkog saveza. Čak 20 profesionalnih ekipa, od kojih 8 World Tour ekipa i 1 hrvatska. Ono što je u nogometu Messi za Barcelonu, a Ronaldo za Real, to je u biciklizmu Mark Cavendish za Team Dimension Dana, te Rafal Majka za Tinkoff. Rafal Majka u svibnju ide po pobjedu na Giro d’Italia i svoju formu traži upravo na utrci Kroz Hrvatsku. Tinkoff brani naslov pobjednika na Giro d’Italia, koji je prošle godine osvojio Alberto Contador. A upravo su ove dvije svjetske biciklističke zvijezde vozile utrku „Kroz Hrvatsku“ koja je započela 19. travnja u Osijeku a završila 24. travnja u Zagrebu. Prošli su kroz 12 županija i 12 gradova. Ovaj šestodnevni biciklistički event, uz nacionalnu televiziju prenosio je i Eurosport.

Nakon dugo vremena biciklizam se tako, zahvaljujući utrci „Tour of Croatia“ i pobjedniku Kvasini, vratio na naslovne stranice hrvatskih novina. Smisao ove utrke jest da se promovira naša domovina u svijetu, ali i biciklizam kao sport. Ne zaboravimo da je biciklizam drugi najrašireniji sport u svijetu. Prva je atletika. Unatoč malim ulaganjima Hrvatska ima nekoliko sjajnih biciklista (Robert Kišlerovski, Kristijan Đurasek, Matija Kvasina, Josip Rumac, Radoslav Rogina…). Pripreme za sljedeći TOC već su započele. Direktor utrke Vladimir Miholjević aplicirati će za još jaču HC kategoriju utrke što bi omogućilo dovođenje 10 World Tour ekipa.

Kod nas nažalost nema, kao u Sloveniji, kulture bavljenja biciklizmom. Ali, nema razloga da Hrvatska ne bude bolja. Ovogodišnji „Tour of Croatia“ možda bude vjetar u leđa i onima koji se ne bave biciklizmom, ali odlučuju o njemu.

KARLOVAČKI BICIKLIZAM

Ovogodišnja biciklistička karavana nije, nažalost, prošla kroz Karlovac. Bilo bi sjajno kada bi se i Karlovac, kao jedan od najbiciklističkijih gradova u Hrvatskoj, uključio u taj spektakl. Teško je očekivati da može dobiti start ili cilj, ali velika stvar bila bi i da se kao prolazni cilj nađe u jednoj od etapa sljedeće godine.

Karlovac je nekad bio grad biciklizma i činjenicu da je tu vozio najveći od svih, hrvatski biciklist svih vremena – biciklistička legenda, olimpijac (IO Rim) i reprezentativac, Ivan Levačić, koji je između 1956. i 1963. godine prošlog stoljeća nastupio i na utrci Tour de L, Avenir te čak 7 puta na čuvenoj Utrci mira Varšava – Berlin – Prag…

Gdje je danas nestao kvalitetni natjecateljski biciklizam kakav prepoznajemo preko Ivana Levačića ili zadnjih kA-natjecatelja Željka Bjeloša i Zlatka Cinca? U Karlovcu natjecateljski biciklizam nema kontinuiranu podršku pa je praktički najstariji i najistaknutiji biciklistički klub „Karlovac 1889“ gotovo nestao. U natjecateljskom dijelu pozitivan primjer danas je Brdsko – biciklistički klub T-rex.

No, nije sve ni tako crno. U Karlovcu biciklističke zakone uređuju još od 1895. godine pa se danas Karlovcem najbolje vozi biciklom. Grad ima osmišljenu čitavu biciklističku mrežu. Ima 38.691 metara biciklističkih staza uređenih izvan kolnika. Zatim, staze za biciklistički prijevoz, mješovite pješačko-biciklističke staze te uz obale četiri rijeke i rekreacijske biciklističke staze. Dijelom je i zbog toga rekreativni biciklizam napredovao čiji najistaknutiji predstavnik danas je SRK Pedala Laganini. Karlovačka “Prvosvibanjska biciklijada” pokazala je da se i s relativno malim proračunom i puno entuzijazma može napraviti itekako uspješna manifestacije u kojoj aktivno sudjeluju i sami građani.

Ona je dobar primjer kako se i ostale institucije i udruge, možda i Turistička zajednica, mogu uključiti, kako bi imala što više dodatnih sadržaja, bez obzira na to da li su usko vezani uz samu povorku i bicikliste ili uz neke prateće aktivnosti i promociju. Zbog svega toga pomalo čudi što Karlovca nema na biciklističko – turističkoj karti utrke „Kroz Hrvatsku“.

Ako izuzmemo bejzbol koji je dosad uspješno organizirao EP, završnicu Eurolige i Kup CEB-a, posljednji veliki svjetski sportski događaj u Karlovcu održan je 2003. godine. Bilo je to 16. SP u rukometu za žene, C grupa. To nije sve i nije najgore, nestao je grad na osam obala sa statističke karte Hrvatske i u mnogo drugih itekako bitnih elemenata za građane, gdje je u mnogočemu nekad služio za primjer. Tko je za to kriv… Nažalost, zna se!

UPALJEN OLIMPIJSKI PLAMEN

Grčka glumica u ulozi drevne svećenice boga Zeusa, Katarina Lehou, upalila je u grčkoj Olimpiji 21. travnja točno u podne po lokalnom vremenu olimpijski plamen. Upaljen je, kao što to zahtijeva drevna tradicija, ispred hrama božice Here sunčevim zrakama uz pomoć konkavnog zrcala. Povorka od 30-ak plesačica i plesača plamen je otpratila do stadiona na kojem su se održavale drevne olimpijske igre, gdje je njime upaljena olimpijska baklja.

[caption id="attachment_219008" align="alignright" width="300"] Pedala Laganini[/caption]

Prvi je baklju preuzeo grčki gimnastičar i svjetski prvak Lefteris Petrounias. Štafetno putovanje olimpijske baklje u Grčkoj trajat će šest dana. Ukupno 450 bakljonoša nosit će je 2.235 kilometara, posjetit će sedam arheoloških nalazišta te antički grad Maraton i otoke Zakintos i Krf. Putovanje po Grčkoj završit će 27. travnja na stadionu Panathinaikos, mjestu održavanja Prvih Olimpijskih igara modernog doba 1986. godine. Baklja će prije svog odlaska u Brazil biti izložena do 2. svibnja u Olimpijskom muzeju u Lausanni.

Štafeta po Brazilu započinje 3. svibnja u glavnom brazilskom gradu Braziliji. Olimpijski će plamen u 95 dana posjetiti 329 brazilskih gradova i gradića te prevaliti 20.000 kilometara cestom i 10.000 kilometara zrakom. Olimpijsku baklju nositi će oko 12.000 bakljonoša, a zadnji među njima će 5. kolovoza na svečanosti otvaranja Olimpijskih igara u Riju upaliti plamen na stadionu Maracana.

(Izvor HOO/ FOTO IOC Media)