"Krijumčari su ljudi s kaznenim dosjeom, dileri, narkomani, kriminalci drugih vrsta, u to je uključena međunarodna mafija, ne prezaju od ničega, postoje indicije da su naoružani..."

"Netko mora odgovarati za oštećenja kuća u Zvijezdi za radova na vodoopskrbi i odvodnji. Nisam stručan za to i ne volim ulaziti u teme o kojima se ne mogu konstruktivno izjasniti, no mogu se izjasniti kao građanin – više od toga ne mogu – da je neupitno riječ o isključivoj odgovornosti izvođača radova. Nakon što se provede stručan nadzor, treba djelovati na neki način. Ne mogu se konkretnije izraziti jer nisam upoznat s ugovorima. Nepojmljivo mi je da je oštećena nedavno izgrađena zgrada KAMOD-a", komentira potpredsjednik Gradskog vijeća Karlovca iz redova Domovinskog pokreta Alenko Ribić u još jednom intervjuu iz ciklusa ZOOM POLITIKON na KAportalu.

Predmnijevalo se da bi provedba projekta Vodovoda i kanalizacije „Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Karlovac- Duga Resa“ mogla u Zvijezdi prouzročiti takve probleme s obzirom na građevinsko stanje većine zgrada u gradskoj jezgri.

Sadržaj se nastavlja...

- Ne treba biti puno pametan da se zaključi da korištenje teške mehanizacije uzrokuje oštećenja. Možda je u planiranju izvođač radova sve te činjenice trebao uzeti u obzir. Ne znam ništa o građevinskim strojevima i o tome ne mogu govoriti. No, za priprema je izvođač radova trebao uzeti u obzir sve faktore.

Koliko ste upoznati s ponavljanjem natječaja za izbor ravnatelja novoosnovane gradske ustanove Sportski objekti Karlovac?

- S time sam upoznat mrvicu više od onoga što je objavljeno u medijima s obzirom da je jedan član Domovinskog pokreta u Upravnom vijeću. Ne znam tko su bili kandidati i kakvi su im životopisi, a znam da je jedna od dvije prijave stigla izvan Karlovca. Neke kolege su u medijima govorili da se sve zna unaprijed, da su imena poznata, da se zna tko će biti ravnatelj, a vidimo da nije tako. Jedan kandidat navodno nije predao potpunu dokumentaciju, a drugi je pristupio intervjuu. Upravno vijeće će obrazložiti zašto nije zadovoljio.

Možda je problem u nedostatku kadrova uopće kao strukturnom problemu?

- Puno govore o nedostatku kvalitetnih kadrova situacije kada se jave samo dvije osobe na natječaj za ravnatelja ustanove i kada se više nitko ne želi javiti za direktora gradske tvrtke. Ljudima je očito bolje u privatnom sektoru jer je i lagodnije, manji je stres i ne bakću se s problemima koji dolaze s takvim upravljačkim mjestima u javnom, pa odlaze u zonu udobnosti. Da mi netko ponudi zamrzavanje mirovine radi funkcije direktora u nekoj gradskoj tvrtki, bez razmišljanja bih odbio.

Mislite li da je tako jer nije jednostavno staviti se pod povećalo javnosti na takvim funkcijama?

- Nije samo o tome riječ. Bio sam u Nadzornom odboru gradske tvrtke Mladost i s te pozicije sam imao bolji uvid u poslovanje nego kao gradski vijećnik kojemu se jednom godišnje formalno podnese neko izvješće. Kao član Nadzornog odbora Mladosti sam uvidio da ima jako puno problema, od kolektivnih ugovora, prava radnika nadalje. Mnogo toga se mora zadovoljiti, što može funkcionirati u sustavu u kojemu je dovoljno novca, ali tamo gdje se borite s problemima kao što je, primjerice, kvar na klizalištu zbog kojega se preko noći mora promijeniti sklop vrijedan par tisuća eura, teže se može djelovati. Domovinski pokret je zastupljen u tri nadzorna odbora. Gradonačelnik je bio ponudio da i druge političke stranke daju svoje predstavnike u nadzorna tijela tvrtki, što su ovi kategorički odbili. S nekim oporbenim vijećnicima sam o tome tada razgovarao i rekao sam im da griješe. Puno se bolji uvid u poslovanje dobije, ako se sjedi u nadzornom odboru, nego ako se ne sjedi, pa se i tako dobije više prostora za pitanja na sjednicama Gradskog vijeća, za razne konferencije za tisak i slično. Neki od njih su mi priznali da sam u pravu. Trebali su prihvatiti tu ponudu.

Kako je propala tvrtka Mladost?

- Bila je naručena neovisna revizija i revizorska tvrtka je dubinski ušla u Mladost i po svim segmentima provela nadzor. Na temelju toga se saznalo da tvrtka ne može više funkcionirati i da se mora reorganizirati, pa se osnovala ustanova.

Navodno je najveći teret tvrtki bila pauk-služba.

- Ne samo ona. Naplata parkinga se odvijala dobro. Upravljanje sportskim objektima je prouzročilo gubitak, pa se utvrdilo još mnogo toga, da sad ne iznosim što se sve spominje u tom revizorskom izvješću, a nisam ga niti dobio u cijelosti, nego njegov sažetak. Djelatnost pauk-službe jest stvarala gubitke. Klizanje kod Sokolskog doma je besplatno za građanstvo, ali to stoji tvrtku – netko to mora platiti i, ako se gubici ne pokriju, gomila se dug. Zalagao sam se u predizbornoj kampanji za besplatno klizanje za građanstvo, no treba znati da se i u tom slučaju troše energenti, da treba platiti radnike na održavanju i tako dalje. Što se tiče pauk-službe, revizija je zaključila da bi se trebalo bolje povezati s ostalim službama redarstva radi otkrivanja većeg broja slučajeva nepropisnog parkiranja, pa bi samim time prihod bio uvećan. Ne može pauk dignuti automobil koji nije krivo parkiran, a vozeći se po gradu da pronađe takav slučaj potrošio je gorivo i druge resurse. Bilo je i prijedloga da se ta služba vrati u koncesiju. Ne znam bi li se time nešto postiglo. Pauk-služba ima preventivnu ulogu, pomaže da se poštuje prometna kultura.

Jeste li bili zadovoljni kako se upravlja sportskim objektima?

- Nisam. U jednom trenutku su umnogome porasle cijene energenata i vrlo je skupo uopće zagrijati sportsku dvoranu na Rakovcu. Da se razumijemo, Školska sportska dvorana "Mladost" je u derutnom stanju i Karlovcu je potrebna nova, moderna dvorana. Bilo je, naravno, i organizacijskih propusta. Primjerice, za pandemije kovida je jedan od najstarijih, ako ne i najstariji, malonogometni turnir bio ukinut, ali se nije obnovila njegova organizacija nakon pandemije, što je greška, posebno s obzirom na ugled kojega je taj turnir uživao i na to da su i zagrebački hakleri dolazili na njega, a i sam sam nastupao na tom turniru. Treba čim više aktivnosti u sportskoj dvorani, primjerice razni koncerti, no za to je najam bio vrlo nizak, pa sam se znao našaliti da bi mi se isplatilo iznajmiti sportsku dvoranu za neku privatnu rođendansku feštu. Treba odrediti tržišnu cijenu najma dvorane, pa tko voli nek' izvoli, iznajmi, a tvrtka od toga mora solidno zaraditi. Bilo je, ponavljam, propusta, i oni su navedeni u revizorskom izvještaju, kao i prijedlozi.

Možda bi koncerti Aleksandre Prijović uvećali prihode od najma dvorane.

- Nemojte da ona mora dolaziti, dovoljno je nastupala po Hrvatskoj. No, zasigurno bi napunila dvoranu s obzirom na glazbeni izričaj u našoj zemlji, a možda bi i svekrvu pozvala, pa bi se prodalo još više karata.

Jedna gradska tvrtka je doslovno propala, a nijedna politička konzekvenca iz toga nije proizišla, nitko nije ponudio ostavku, dao ostavku, preuzeo krivicu... Je li to dobro? Je li propast gradske tvrtke mala stvar?

- Nije, ali ne bih rekao niti da je propala, nego da se reorganizirala, mada bi mi netko mogao reći da pričam gluposti. Glavni zaključak te revizije je da će ustanovom biti omogućeno bolje financiranje, a vidjet ćemo za dvije ili tri godine je li to točno. Djelatnost naplate parkiranja je bila poslovala pozitivno i ona je sada povjerena Gradu koji će imati više novca za financiranje izgradnje i poboljšanja komunalne infrastrukture. Vidjet ćemo kako će nova ustanova upravljati sportskim objektima, a znam da se nije moglo na dosadašnji način. Revizija je zaključila i da zakup lokala u dvorani na Rakovcu treba obračunavati po tržišnim vrijednostima te da bi na zakupce trebalo prenijeti i režijske troškove, odnosno trebalo bi revidirati sve postojeće ugovore Mladosti s tim firmama, a sve je to sad posao ustanove Sportski objekti Karlovac. Za godinu dana treba vidjeti je li se ovim promjenama nešto postiglo ili se pretočilo iz šupljeg u prazno bez rezultata, a tada bi netko trebao postaviti pitanje je li Mladost uopće mogla funkcionirati.

Sportaš ste, rekreativac, a i upućeniji ste od prosječnog građanina Karlovca. Biste li utoliko mogli ocijeniti stanje sportske infrastrukture? Što će se još uraditi da se poboljša?

- Bilo je dosta skupo održavanje stadiona na Gornjem Mekušju jer je bila postavljena ona trava za nogomet, a firma koja je to učinila se obvezala da će tu travu održavati naredne četiri godine. Tražio sam da mi se dostavi dokumentacija u kojoj se navodi što podrazumijeva održavanje trave, uočio sam da se navode zahvati kao što su propuhivanje, ispuhivanje i slični koje je teško razumjeti, ali koji se moraju učiniti. Mladost je bila nabavila mehanizaciju i ona je potpuno autonomno sada mogla održavati taj travnjak. Na taj teren se ide s posebnim traktorom koji ne uništava tu travu, primjerice. Značajna financijska sredstva su uložena u streljanu. Sportski objekti nisu na zadovoljavajućoj razini i naša glavna sportska dvorana nije prikladna te se u njoj ne mogu održavati međunarodna natjecanja s obzirom na međunarodne propozicije. Kickboxing klub Tigar Karlovac je organizirao kod nas međunarodni turnir, a sada ga seli u Zagreb jer se zahtijeva da grad domaćin mora imati dostatan broj hotela s pet zvjezdica, da na parketu mora biti veći broj borilišta, a naša dvorana je za to premala, i tako smo izgubili velik sportski događaj. Kada se organizirao kod nas, nije se mogao naći smještaj u Karlovcu tri dana, a borci su bili smješteni i u Jastrebarskom, Dugoj Resi, Zagrebu... Treba puno više ulagati u sport. Domovinski pokret je uspio ishoditi na moju inicijativu da se u potpunosti renovira Atletskom klubu Karlovac kućica na Korani. Atletika ima veliku tradiciju u Karlovcu – prisjetimo se Jelice Pavličić-Štefančić, naše atletske rekorderke. Legende volimo zaboravljati, a uvijek se volimo kititi s nečim tuđim, dok u vlastitom dvorištu imamo odlične, a zanemarene i u drugi plan bačene sportaše. Karlovački atletičari su u vrhu hrvatske atletike. Obitelj Belčić postiže fantastične rezultate, no atletika je mali sport bez naročitih uvjeta, ali sad će im se nešto poboljšati. Na Vunskom polju treba za rekreativce napraviti atletsku stazu manjih dimenzija s obzirom da atletska staza uz Koranu nije prikladna i često je poplavljena – na tom projektu radim. To bi trebalo napraviti po uzoru na druge gradove u Hrvatskoj kao što su Zadar, Osijek, na Kantridi se može trčati pod reflektorima, na Trsatu, u Beču postoje takvi stadioni koji se zaključavaju u 22 sata... Karlovcu trebaju takvi sadržaji ne bi li se što više upućivalo na bavljenje sportom. Rekreativci traže da se napravi tako nešto. Treba puno više ulagati u sportske objekte.

Jeste li džogirajući u Danskoj sreli dansku kraljicu Margaretu II.?

- Jesam. O tome sam pisao u svojoj knjizi.

Nedavno je prepustila prijestolje svom sinu Frederiku X.

- Vidio sam tu vijest. Bila je omiljena. Džogirao sam tamo, a nisam niti znao da sam došao do njezine kuće, nisam vidio nikakvo osiguranje. Zastao sam i istezao se, ona je kimnula glavom, a ja sam joj mahnuo bez da znam kome mašem. Kada smo poslijepodne išli u razgledavanje, došli smo do te kuće. Rekli su da je to kraljičina rezidencija. Tada sam osvijestio da je gospođa od tog jutra bila kraljica.

Domovinski pokret se zalagao za izgradnju bazena u Karlovcu. Nije li to bio jedan od uvjeta za suradnju s Hrvatskom demokratskom zajednicom?

- Riječ uvjet je možda preteška jer nisam ništa uvjetovao u projektnoj suradnji. Svjestan sam toga koliko bazen košta. To je skupa igračka, ali i sadržaj kojega bi moderan grad trebao imati. Za putovanja bi me ispitivali ima li Karlovac plivački ili vaterpolo klub, a odgovorio bih da nemamo uopće bazen. Imamo četiri karlovačke rijeke, i sada zimi protiču kroz Karlovac, pa tko želi neka se ide okupati...

Ima i takvih.

- Ima jako puno takvih, pametnih, ali dobro... Postojala je volja da se ostvari ideja izgradnje bazena, a ona još nije odbačena. Neki su se mogli mnogo više oko toga angažirati s obzirom da je ministrica turizma i sporta Karlovčanka, isto kao i državni tajnik za sport, a ja sam bio povezan s vaterpolistima, s Tomislavom Paškvalinom koji mi je dao neke savjete. Konzultiran sam da treba izgraditi bazen vaterpolskih dimenzija, i da je takav mnogo jeftiniji. Inicirao sam radni posjet Puli jer sam vidio da je tamo bilo sve transparentno i mislim da je cijeli proces od građevinske dozvole do izgradnje bazena trajao u tom gradu dvije i pol godine, a nije bio niti preskup – oko 80 milijuna kuna. Zagovarao sam bazen na Korani radi razvijanja sportskog turizma, da sportske ekipe dolaze na pripreme u Karlovac. Bjelolasica je propala jer nije imala bazen. Uz to što sam diplomirao kriminalistiku, završio sam i višu trenersku školu i znam da niti jedan trenažni proces, niti jedan ozbiljan trening ne možete uraditi bez bazena. S obzirom na poplave, nedostatak prostora i uzimajući u obzir sve što su nam rekli u Puli i što su mi rekli vaterpolisti, u Luščiću bi bila bolja lokacija za bazen od Korane zbog većeg broja parkirališnih mjesta. U Puli su nam rekli da bazen treba raditi tamo gdje postoje parkirališta jer će to uštedjeti cijeli taj projekt. Bazen bi se uklopio u Luščiću. Ta ideja nije još u potpunosti prihvaćena. Bazen se našao na listi projekata koji bi se mogli financirati posredstvom mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja, ali je odbačen jer bi "pojeo" polovicu predviđenog novca iz tog izvora. Nastojat će se osigurati alternativni načini financiranja izgradnje bazena. Jedan privatnik je bio za to zainteresiran, no rekao sam da nećemo ulaziti u to, da se ne bi neki repovi povlačili. Bazen za sada neće biti izgrađen. Rekao sam suradnicima da bismo ušli u povijest, ako bismo napravili bazen u ovom mandatu. Dodao bih i da bazen ne može poslovati pozitivno. U Puli su imali vrlo male prihode od ulaznica. No, Karlovac bi imao puno veće prihode jer je Istra puna hotela s bazenima, a ovdje bi cijela Karlovačka županija gravitirala jednom. Moglo se inicirati posredstvom Ministarstva turizma i sporta, odnosno Ministarstva znanosti i obrazovanja da se u školski program ubaci škola plivanja, a tada bi i država financirala korištenje bazena. Da se malo jače zauzelo, moglo se napraviti puno više na projektu izgradnje bazena, ali – nije se. No, nije bio uvjet za suradnju izgradnja bazena, pogotovo jer sam svjestan koliko to košta.

Gledao sam nekidan film "Vrućina" iz 1995. i u jednom trenutku za potjere policija preko ceste razvuče šiljasti metalni pojas da zaustavi kriminalce. Jesu li to ježevi koje ste spominjali u javnosti kao moguće sredstvo pri hvatanju krijumčara migrantima?

- Jesam, to su ti famozni ježevi koje sam spominjao u jednom podkastu, pa se oko toga vodila polemika. Ježevi su sredstva prisile za zaustavljanje motornih vozila, a prepoznaje ih Zakon o policijskim poslovima i ovlastima. To je uređaj koji se može upotrijebiti radi sprečavanja bijega osobe koja je zatečena u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti, a to su sva ova djela nezakonitog prelaska granice. Govorim o tehničkim mogućnostima, sredstvima koje policija ima na raspolaganju, a ne koristi ih jer se rukovoditelji vjerojatno boje izdati takve zapovjedi s obzirom da to povlači puno pisanja, konzekvenci i propitivanja, pa zaključe da im je jednostavnije upustiti se u potjeru. Prije tridesetak dana sam ustvrdio da nam velik problem na karlovačkom području predstavljaju krijumčari – trenutačno ih je pritvoreno više od 650. Znadete li što to znači?

Da nema više mjesta u zatvorima?

- Tako je. Zatvori su doslovce puni. Oko 70 posto tih krijumčara su stranci, a imaju i pomagače koji im služe kao prethodnice. Krijumčari su ljudi s kaznenim dosjeom, dileri, narkomani, kriminalci drugih vrsta, u to je uključena međunarodna mafija, ne prezaju od ničega, postoje indicije da su naoružani... Ako im se pruži mogućnost i ne mogu drugačije pobjeći, pregazit će policajaca. Nedavno je policajka koja ih je zaustavljala pukom srećom izbjegla smrt – išli su izravno na nju, no uspjela se izmaknuti. Ne govorim ovo radi skupljanja političkih bodova, što me uopće ne zanima, nego kao netko iz struke koji poznaje materiju. Dobivao sam nakon intervjua koje sam davao mnoštvo poziva i poruka od policajaca koji su mi priznali da iznosim ono što oni ne mogu. Policijska uprava karlovačka nema dovoljno ljudi, a oni s kojima raspolaže su premoreni. Nema niti dovoljno vozila da bi se učinkovito odrađivale sve ove zadaće. U medijima se svakodnevno objavljuje da je uhićeno pet ili šest krijumčara ljudima, a toliko ih vjerojatno još i prođe. To se mora zaustaviti. Granica ne može biti sasvim nepropusna. Zakon dozvoljava da se na granicu stave prepreke, pa i žilet-žica koja pak nije humana spram životinja koje ne znaju da se mogu sasjeći, no čovjek to zna i kada vidi žicu iza sebe, neka se zaustavi i njegov je problem, ako se odluči prijeći je, pa se izreže. Policija bi se u slučaju postavljanja takvih prepreka mogla više usredotočiti na takozvani drugi prsten, na rad po dubini. Unazad desetak dana je na području Karlovca bilo tri ili četiri slučajeva razbojstva, a počinitelji još nisu uhvaćeni, mada se radi na tome i policija vjerojatno ima krug sumnjivaca. Postojao bi veći osjećaj sigurnosti kada bi se policijske snage koje se sada koriste na granici prebacile u grad pa da su ophodnje prisutne u svakom kvartu. Tada bi kriminalci postali nesigurni.

Ako jedna strana pretjeruje u kritici policije glede migrantske krize, postoji li i druga strana koja preuveličava problem?

- Problem se ne preuveličava nego je problem što ljudima nisu dostupni svi podaci za zaključak je li sigurnost narušena. Znam zašto se ne govori o provaljivanjima u kuće, o primjerima neciviliziranog ponašanja, jer migranti ipak dolaze iz područja u kojima vlada drugačija kultura od naše, a kako se ponašaju u svojoj zemlji, tako se ponašaju i kod nas. Protivim se mrtvoj straži i pucanju. Policajci nisu revolveraši i ubojice i točno znaju kada će upotrijebiti vatreno oružje, a to će učiniti kada se stvore zakonski uvjeti. Kategorički sam protiv toga da se puca u ljude. Povezan sam s ljudima širom Europe jer radim u jednoj tvrtki razvijajući protuteroristička rješenja, pa znam da migranti u Europi stvaraju puno problema. Razgovarao sam s intelektualcima u Švedskoj i predočili su mi situaciju u toj zemlji. Tamo ima jako puno slučajeva silovanja, a u posljednje vrijeme i toga da djevojke i žene ne prijavljuju silovanje jer ih se u tom slučaju optužuje za rasnu diskriminaciju. U Njemačkoj je puno problema. Zašto oni nose noževe? U njihovoj kulturi se nož upotrijebi, izbosti nekoga je najnormalnije.

To rade i Europljani.

- U redu, ali kada je u Grčkoj nastradao njihov navijač, okrivilo se pripadnike navijačke skupine Bad Blue Boys, a vidjelo se nisu oni to uradili, nazivalo ih se huliganima i prozivalo, dok se stavlja pod tepih kad netko od migranata u Zagrebu nekoga izbode. Ne raspirujem mržnju. Na području Afrike je prema Europi spremno krenuti 30 do 50 milijuna ljudi. Možemo li primiti tu masu? Ne možemo.

Razgovarao: Marin Bakić