U ovom području dominiraju špilje koje služe kao potencijalna skloništa brojnim vrstama i kolonijama šišmiša prisutnih na području Republike Hrvatske, kaže nam PMF-ovac, Karlovčanin Toni Kočevar

Da, istina je da šišmiši piju krv ali to čine samo tri vrste od ukupno 1.100 poznatih vrsta šišmiša u svijetu i te tri vrste karakteristične su za područje Latinske Amerike. Ne, šišmiši se ne zapliću u kosu, to je jedan od narodnih mitova. Šišmiši su korisni i još ih nazivamo i prirodnim insekticidima. Kontroliraju populacije različitih štetnika u poljoprivredi, poput različitih moljaca i skakavaca. Kontroliraju i populacije komaraca u ljetnom periodu pri čemu jedan šišmiš može pojesti preko 1.500 komaraca u jednom satu. 

Malo ljudi zna da su šišmiši itekako korisna, ali i ugrožena vrsta zaštićena i zakonom zaštićena vrsta. Zbog sve veće upotrebe umjetnih insekticida, populacije šišmiša su u padu pa su tako sve vrste šišmiša u Hrvatskoj ugrožene i zaštićene zakonom. Kaže nam ovo mladi Karlovčanin Toni Kočevar, inače voditelj sekcije Sekcije za šišmiše Udruge BIUS studenata Prirodoslovno - matematičkog fakulteta u Zagrebu. Mladi biolog pokrenuo je projekt "Noćni letači Tounja 2024", a koji se bazira na istraživanju faune šišmiša na području općine Tounj. Ispričao nam je o čemu se radi. 

Sadržaj se nastavlja...

- To je istraživačko - edukacijski projekt s ciljem inventarizacije i proučavanja raznolikosti populacija šišmiša na širem području općine Tounj te edukacije lokalnog stanovištva i šire javnosti o problemu ugroženosti šišmiša i njihovih skloništa, kaže nam Toni koji ovaj projekt vodi zajedno s kolegicom Marinom Hajdarović. 

Kako kaže, cilj projekta „Noćni letači Tounja 2024“ bit će ostvaren kroz edukaciju studenata, srednjoškolaca te lokalne zajednice izradom promotivnog materijala, održavanjem edukativnih predavanja i radionica otvorenih za javnost te prikazima rezultata dobivenih terenskim istraživanjima.

- Šire područje općine Tounj, tj. područje Oštarije - Tounj, smješteno je između Ogulinsko - plaščanske zavale na zapadu i Unsko - koranske zaravni na istoku, to je područje plitkoga krša s krškim i fluviokrškim karakteristikama, kaže nam Kočevar citirajući također Karlovčanina, geologa Nevena Bočića, inače poznatog speleologa.

U ovom području dominiraju špilje koje služe kao potencijalna skloništa brojnim vrstama i kolonijama šišmiša prisutnih na području Republike Hrvatske. Sve vrste šišmiša na području Republike Hrvatske proglašene su strogo zaštićenim vrstama, pri čemu su neke i prema Crvenoj knjizi o sisavcima te IUCN-ovoj Crvenoj listi navedene kao ugrožene vrste.

- Zbog toga je nužno vršiti istraživanja i monitoring faune šišmiša kao i konstantnu edukaciju stanovništva o potrebi za očuvanjem njihovih staništa i prisutnih populacija, rekao je Kočevar koji navodi da će projekt trajati sve do kraja godine. 

Terenski dio projekta, kaže nam, održat će se tijekom ljetnih mjeseci (lipanj, srpanj, kolovoz) jer je tada najveća aktivnost šišmiša, a u njemu će sudjelovati članovi Sekcije za šišmiše Udruge BIUS te svi ostali zainteresirani članovi Udruge i studenti PMF-a.