Struka malo zna o nekadašnjoj židovskoj zajednici u Ozlju i o tom groblju. Ostao je zapis o spilji Vrlovki iz 1928. godine u kojemu se tek usputno spominje da "Ozalj imade i židovsko groblje".

- Tu sam od 1940. Rođen sam u selu udaljenom 1.200 metara. Bio sam 38 godina u Zagrebu. Sad živim tu. Svakoga dana sam u šumi. Kako ne bih znao za ovo groblje – kada sam na pašu hodal il u školu hodal, tud sam hodal?! Prije je bila ograda tu, a možda su još dva spomenika bila tu. Nikada nikoga nisam vidio da je obilazio ovo groblje", rekao nam je Miroslav Grgrić koji je "banuo" iz duboke i guste šume dok smo s njegovim imenjakom Razumom, dokumentaristom Zavičajnog muzeja Ozalj, razgledavali ostatke zaboravljenog židovskog groblja za kojega je naš stručni sugovornik rekao da vjerojatno ne zna niti Židovska općina u Zagrebu.

Skrivena odmah pored ceste nekoliko metara u obrasloj šumi, zbog čega, rekao je Grgić, "ratuje sa šumarijom", nalazi se pet nadgrobnih spomenika kao i ostaci nekadašnje ograde.

Sadržaj se nastavlja...

Struka malo zna o nekadašnjoj židovskoj zajednici u Ozlju i o tom groblju. Ostao je zapis o spilji Vrlovki Hrvatskog planinarskog društva "Runolist" iz 1928. godine u kojemu se tek usputno spominje da "Ozalj imade i židovsko groblje".

Natpisi vidljivi na ponekim nadgrobnim spomenicima spominju Izu Leitnera, Gizelu Leitner i Reginu Leitner. Stoga se pretpostavlja da je groblje pripadalo toj obitelji, što je potvrdio i naš nenadani sugovornik.

- Groblje ne mogu i ne smijem dirati. Da mogu, posjekao bih tu šikaru. Ovo je groblje na nekadašnjoj zemlji Leitnera. Mislim da je Pisker u rodu s njima. Poznavao sam ga. Ne mogu se sjetiti kako se zvao. Živio sam u Zagrebu kad je preminuo. On je bio naslijedio Leitnerovu gostionicu, rekao je Grgić.

Ustvrdio je da Pisker bio zadnji Židov u Ozlju.

Objekt u kojemu se nalazila ta gostionica je prije tri godine uklonjen, a bio je ispod crkve svetog Vida.

- Znamo da je obitelj Leitner bila jedna od tih židovskih obitelji. Osim ovog groblja, kao trag postojanja židovske zajednice u Ozlju još jedino imamo kalupe za izradu beskvasnog kruha koji se jeo za vrijeme Pashe. Nemamo podatak koliko je Židova bilo u Ozlju. Takve podatke nema niti Židovska općina u Zagrebu, koliko nam je poznato. Ovo groblje uopće nije na popisu židovskih grobalja, naveo je Razum.

Nakon Drugog svjetskog rata i holokausta se gubi trag obitelji Leitner. Kod crkve svetog Vida se nalazi spomenik "žrtvama Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata" na kojemu su ispisana imena stradalih, a među njima i imena Gizele i Izidora Leitnera, no Razum u izrazio uvjerenje da je riječ o dva različita Izidora – jednome koji je na tom spomeniku naveden i drugome koji počiva na zaboravljenom groblju u šumi.

Pretpostavka je da su Hrvatske šume nadležne za to groblje jer bi navodno bilo na državnoj zemlji, a bez te tvrtke su drugima, pa i Zavičajnom muzeju Ozalj "vezane ruke".

"Ne može Zavičajni muzej Ozalj imati planove za ovo groblje jer nismo vlasnici zemljišta", napomenuo je Razum.