Mučna deložacija karlovačke obrtnice Mirke Margete Ozimec i njezina supruga Ivice iz stana u Grabriku, ali i optužbe da su žrtve kamatarenja, završila je u siječnju 2014. godine u svim medijima, a nedavno je dobila i sudski epilog. Svoje optužbe bivša je vlasnica pretočila u kaznenu prijavu protiv Srećka L., čovjeka kojega je pred novinarima optužila da je njenog sina iskamatario za 25.000 eura, odnosno da je za taj iznos dobio stan.

Sudu ga je teretila da je 2006. godine s njom sklopio fiktivni ugovor o kupoprodaji stana s ciljem osiguranja povrata zajma od 20.000 eura koje se je obvezao predati sinu prodavateljice Željku Č. U ugovoru je određeno da su stranke suglasne da kupac Srećko L. stupi u posjed predmetne nekretnine dana 6. veljače 2007., a da je to zapravo bio rok do kojeg se Željko Č. obvezao vratiti spomenuti dug zajedno s pripadajućih 5.000 eura kamate, što je Željko i učinio, ali da je okrivljeni Srećko L. odbio vratiti stan na ime oštećenika.

Sadržaj se nastavlja...

Optuženi se branio rekavši da su tužitelji od njega za stan tražili 25.000 eura, jer im je trebalo za otkup neke trgovine.

- Stan nisam platio više jer je bio derutan i više nije niti vrijedio. Dogovor je bio da ostanu u stanu sljedeća tri mjeseca, to je bio rok za iseljenje. Ona bi mi stalno govorila da mora riještiti još neke kredite i da će iseliti, ali to se nije dogodilo, rekao je Srećko L. koji je potom podnio tužbu i u konačnici Mirku iselio deložacijom.

- Uvidom u spis razvidno je da se tu ne nalazi nikakva potvrda koja bi upućivala da se radi o fiktivnom kupoprodajnom ugovoru niti da je kupoprodajni ugovor sklopljen s ciljem osiguranja povrata zajma od 20.000 eura uz dodatnu kamatu od 5.000 eura, odnosno potvrda da je uopće postojao bilo kakav zajam između Željka Č. i okrivljenog Srećka L. Bilo bi sasvim logično i razumljivo da su Srećko i Željko sklopili neki oblik potvrde iz kojeg bi proizlazilo da je Srećko doista posudio navedeni novčani iznos Željku, odnosno potvrdu da predmetni stan u vlasništvu Mirke Margete Ozimec služi kao jamstvo za povrat duga pri čemu se posebno napominje da postoje i druge vrste ugovora kojima se može jamčiti povrat zajma nekretninom, a da je kupoprodajni ugovor navodno sklopljen u tu svrhu zapravo vrlo neuobičajen način potvrđivanja vraćanja zajma. Također u spisu nema nikakve potvrde iz koje bi proizlazilo da je Željko Č. vratio dug od 25.000 eura Srećku L., zaključio je sud u svojoj nepravomoćnoj presudi i odbacio prijavu protiv Srećka L.

KAportal.hr