Iako je Karlovac u skupini najbolje ocijenjenih kapacitet skloništa je 4250 osoba, dakle manje od 10% stanovništva grada.

Diljem Europe zbog trenutne vrlo nestabilne geopolitičke situacije i ratnih sukoba u neposrednoj blizini u posljednje se vrijeme aktualiziralo pitanje skloništa za stanovništvo pa je tako i hrvatski Državni ured za reviziju napravio opširan pregled situacije u Hrvatskoj.

Odmah treba reći da je ustanovljeno da samo 77 (od 128) gradova ima skloništa, a još je gora situacija u općinama u kojima tek 23 (od 428!) imaju barem jedno sklonište.

Sadržaj se nastavlja...

Posebno je obrađeno 14 najvećih gradova, a Karlovac je u izvješću dobro prošao, jer pripada u red onih za koje je ocijenjeno da učinkovito upravljaju skloništima. Takvih je gradova samo sedam - Karlovac, Osijek, Pula, Rijeka, Varaždin, Zagreb i Zaprešić.

Ipak, i kod njih ima potreba za određenim poboljšanjima pa su izdane i dodatne preporuke za poboljšanja ovim gradovima pa tako i Karlovcu, a uključuju detaljan pregled i kontrolu javnih skloništa u vlasništvu i suvlasništvu gradova, ažuriranje evidencije skloništa, objavu informacija o njima na mrežnim stranicama gradova, kao i o aktivnostima za zaštitu i spašavanje građana u slučajevima velikih nesreća i katastrofa te u otklanjanju posljedica terorizma i ratnih razaranja.

Što se tiče konkretnih brojki Karlovac ima 24 skloništa, no relativno je problematično da su samo tri u gradskom vlasništvu, a tek osam u nekom obliku javnog vlasništva. Gradska su dva skloništa u Meštrovićevoj i jedno u Mačekovoj, a u to se može ubrojiti i sklonište u OŠ Dubovac, država je vlasnik skloništa u Držićevoj, MORH onog u Tuškanovoj, a javne ustanove upravljaju s još dva skloništa - u Šestićevoj i Kukuljevićevoj.

Većina ostalih zapravo su u privatnom vlasništvu suvlasnika stambenih zgrada (tri u Maksimilijana Vrhovca, po dva u Vrazovoj, Šestićevoj, kralja Petra Krešimira i kralja Zvonimira, a po jedno u Domobranskoj, Ulici Luščić i Bašćinskoj cesti).

Na kraju, tu su još dva skloništa u vlasništvu trgovačkih društava, a nalaze se na Maloj Švarči i u Ulici Matka Laginje.

Prema procjenama Državnog ureda za reviziju, ukupan kapacitet spomenuta 24 skloništa je oko 4250 osoba, što pokazuje da unatoč tome što je Karlovac svrstan u najvišu kategoriju u slučaju krajnje potrebe manje od 10% stanovnika može računati na adekvatno zbrinjavanje u skloništima.

Što se tiče upućenih preporuka, Državni ured za reviziju na kraju svog izvješća o Karlovcu zaključuje:

- Grad Karlovac očitovao se na Nacrt izvješća o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja i korištenja skloništa za građane na području Grada Karlovca te je prihvatio preporuke koje se odnose na normativno uređenje upravljanja i korištenja javnih skloništa u vlasništvu Grada, evidenciju javnih i drugih skloništa, planiranje, izgradnju i održavanje te korištenje javnih skloništa u vlasništvu Grada, kao i informiranje javnosti. U Očitovanju Grad Karlovac također navodi da ne može upravljati i normativno uređivati upravljanje, korištenje i održavanje skloništa koja nisu u njegovom vlasništvu.

(foto: Državni ured za reviziju)