Ivana Maradin izložbom u Starom gradu predstavlja se ozaljskoj likovnoj publici
U Zavičajnom muzeju grada Ozlja do 31. kolovoza može se razgledati izložba „Susret svjetova“ karlovačke slikarice Ivane Maradin. Izloženo je ukupno 45 djela nastalih tijekom ove godine, i to kombiniranom tehnikom na papiru veličine: 76 x 56cm, 70 x 50 cm, 65 x 50 cm i 100 x 70 cm.
Slikarica Ivana Maradin se samostalnom izložbom u Starom gradu Ozlju likovnoj ozaljskoj publici predstavlja po prvi put. Predstavljeni su najnoviji radovi nastali kombinacijom tehnika na papiru.
Sadržaj se nastavlja...
Upravo se čita
-
Ovaj natječaj nas je sve oslobodio straha od budućnosti i potaknuo, da ne kažem prisilio na konkretne korake projektiranja i realizacije
-
Dobra vijest za više od 800 tisuća građana - krenula je isplata povrata poreza. Najviše razloga za veselje imaju mladi jer će dobiti najviše. Kome sve povrat poreza stiže i u kojem iznosu
-
Nagrađeni radovi za užu zonu obuhvata koristit će se kao stručne urbanističko - arhitektonske podloge za izradu Urbanističkog plana uređenja “Nazorova”
„Riječ je o standardnim formatima vertikalno postavljenog kadra unutar kojeg se događaju glasna sudaranja, vrtloženja, zrcaljenja, ponavljanja, suprotstavljanja i organska usklađivanja. Epidermu ovih dinamičnih likovnih kompozicija krasi skladni odabir boja i naglašeni potezi, jasne i izravne kretnje ruke, a čvrstu strukturu i uravnoteženje vedrih kolorističkih dijelova osiguravaju slobodne linijske kretnje mekim kistom, ali i energični grafizmi - tamno sive linijske translacije grafitnom olovkom, te kraći zarezi i točke ili mekanije linije učinjene tušem u boji koji se u dodiru s akvarelom razlijeva, a po kvaliteti pokrivnosti podloge ostaje čvrst i raspoznatljiv u prozračnom akvarelnom okruženju. Iscrtavanje linijskog toka na nekim mjestima nalikuje nečitkom rukopisu i tu se zaustavlja, drugdje pak izražajan i karakterističan rukopis ostaje i postaje (barem fragmentarno) čitljiv i da bi prenio intimne, poetske zabiješke. Kompozicije su to ugođenog, vibrantnog ritma, uglavnom centrifugalnih tendencija. Sve je u nekom širenju i ekspanziji, rastu i bujanju“ – napisala je u predgovoru kataloga Antonija Škrtić, kustosica Gradskog muzeja u Karlovcu.
Izloženi radovi poticajni su i otvoreni za komunikaciju. Pozivaju i na prepoznavanje svjetova koji autoricu na razne načine zaokupljaju i koje je prema unutarnjoj autentičnoj matrici ukorijenjenoj u osobnom i umjetničkom stavu oduševljenja njihovom životnom energijom uspješno prevela na likovni jezik.
Ivana Maradin Rođena je 26. srpnja 1966. godine u Karlovcu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Godine 1988. diplomirala je dizajn za tekstil i odjeću na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, a 2004. godine slikarstvo u klasi profesora Marijana Pongraca na Filozofskom fakultetu u Rijeci i stekla zvanje profesora likovne kulture. Bavi se slikarstvom (akvarel, akril na platnu), grafičkim dizajnom keramikom i likovnom pedagogijom. Izlagala je na devet samostalnih te sudjelovala na brojnim skupnim žiriranim izložbama (Hrvatski triennale akvarela u Karlovcu i Slavonskom Brodu, Karlovački likovni susreti, Ex-tempore u Rovinju, Grožnjanu, Kastvu, Piranu, Izložba minijatura u Zaprešiću, Zaprešićki biennale akvarela, međunarodni ulični festival Cest is ‘d Best u Zagrebu i dr.) i likovnim kolonijama. Za svoj rad nagrađena je i pohvaljena na Karlovačkim likovnim susretima 2002. i 2003. godine te na XLV. Međunarodnom slikarskom ex-temporu 2010. godine u Piranu. Članica je HDLU-a. Radi u OŠ Grabrik kao profesor likovne kulture sudjelujući kao mentor na mnogobrojnim likovnim natječajima i likovnim radionicama.
KAportal.hr
Izdvojeno
-
Ovaj natječaj nas je sve oslobodio straha od budućnosti i potaknuo, da ne kažem prisilio na konkretne korake projektiranja i realizacije
-
Vozač je isključen iz prometa i smješten u posebne prostorije policije te će protiv njega, nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, biti podnesen optužni prijedlog nadležnom sudu.
-
- Ni u jednom trenu odgajatelji se nisu podcjenjivali, njihov rad se cijeni i poštuje. Za razliku od odgajatelja i članova sindikata nije se radio pritisak na roditelje i javnost već se uporno branimo od neistina i napada bez pokrića, poručuje
-
"Jedini smo sindikat u HS produktu, no na 1.700 radnika mora ih biti sindikalno organizirano barem 350 do 500 ne bi li se stvorila relevantna snaga za kolektivne pregovore", kaže.
Reci što misliš!