Sport je postao taoc kapitala i interesnih skupina pa je gotovo nezamislivo da i u Zagrebu vidimo neko od najvećih sportskih natjecanja.

Kada se prisjećamo prošlosti sve nam izgleda ljepše, jednostavno zato jer smo i mi bili mlađi, veseliji i optimističniji. Ponešto je ljepše i bolje i bilo, a ponešto je samo zabluda pod okriljem mladosti i bezbrižnosti, a daleko je bolje danas.

Ipak, za neke lijepe stvari je sasvim sigurno da se nikada neće ponoviti, a jedna od tih je prolazak olimpijskog plamena kroz Karlovac, koji se dogodio prije ravno 40 godina. Dakako, Karlovac je premalen da bi ugostio Olimpijske igre, ali u ovom slučaju problem je više u tome što je ova sportska manifestacija postala taoc interesa velikog kapitala i jednostavno je nemoguće da grad poput Sarajeva, a samim tim i, primjerice, Zagreb, ikada dobije priliku da ugosti najveće sportsko događanja na svijetu. 

Sadržaj se nastavlja...

Kada je sport u pitanju još je puno takvih primjera, danas je jednako tako nemoguće zamisliti da i Zagreb, a kamoli Karlovac, ugosti Svjetsko prvenstvo u košarci kao 1970. ili NBA All Stars momčad kao 1964. Nažalost, utjecaj Hrvatske u svjetskim sportskim forumima i organizacijama je ništavan, unatoč golemim uspjesima naših sportašica i sportaša, pa su gotovo nezamislive i puno manje stvari kao što je npr. organizacija Mediteranskih igara za koje se Rijeka bezuspješno kandidirala čak pet puta i gubila od svakog tko se prijavio od Alžira i Tunisa pa do Italije i Španjolske. Teško je zamisliti i neku novu Univerzijadu, koja je možda i najbolji primjer, jer 1987. Zagreb je bio domaćin velikog svjetskog natjecanja vrhunskih sportaša koji pritom i studiraju, a u novije doba maksimum su bile Europske studentske igre kao natjecanje studenata koji se usput malo bave i sportom - razlika je kao noć i dan pa smo 1987. gledali i olimpijske pobjednike, svjetske prvake i prvakinje, a košarkašku reprezentaciju Jugoslavije predvodio je Dražen Petrović, dok je na studentskim igrama Hrvatsku (i ostale zemlje, dakako) predstavljala studentska ekipa sačinjena od trećeligaških i četvrtoligaških igrača.

Dakako, i to je natjecanje lijepo kao oblik druženja i prijateljstva studenata iz raznih zemalja, no osim u vaterpolu i rukometu (još odzvanja velika nula kada smo se kandidirali za nogometni Euro) teško je zamisliti da ćemo u dogledno vrijeme u Hrvatskoj vidjeti neko značajnije sportsko natjecanje.

I jedan mali ispravak - u nekadašnjem osvrtu lokalnog tjednika pogrešno piše da su Zimske olimpijske igre u Sarajevu otvorene u Zetri. Otvaranje igara održano je na stadionu Koševo, u Zetri će biti održano zatvaranje igara.

"Karlovac u znaku 14. Zimskih olimpijskih igara", Karlovački tjednik, 9. veljače 1984. 

Jučer su u Sarajevu u veličanstvenom ambijentu dvorane Zetra otvorene 14. Zimske olimpijske igre, najveća sportska manifestacija ikada održana u Jugoslaviji. I Karlovac je osjetio djelić olimpijske atmosfere prošlog petka, 3. veljače, kada je, dostojno časti koja mu je ukazana, dočekao i ispratio olimpijski plamen, simbol mira, na njegovom putu iz drevne Grčke do grada podno Trebevića.

U Školskoj sportskoj dvorani poruku učesnicima olimpijade uputio je Slavko Brezović, predsjednik Skupštine općine Karlovac, a baklju su gradskim ulicama, trasom dugom 5000 metara, nosile najbolje sportašice i sportaši Karlovca. Pored priredbe, koja će zlatnim slovima ostati zabilježena u analima karlovačkog sporta, doprinos općine Karlovac sarajevskim igrama ogleda se u sponzorstvu SOUR-a Jugoturbina i još 24 radna kolektiva privrede.

Cijelu manifestaciju, uz snimanje japanske televizije, smjestili su na filmsku traku članovi Foto kino kluba Karlovac, a RO PTT Prometa Karlovac štampala je prigodan žig, kojim su označene sve pošiljke upućene tog dana iz Karlovca. Za organizaciju izvanredne priredbe pobrinuo se Odbor za prijenos olimpijskog plamena, imenovan od OK SSRNH Karlovca.

(foto: kafotka.net)