Od Hrvatskog zbora sportskih novinara dosad su nagrađivani i karlovački sportski novinari. Priznanje za izdavaštvo dobio je Zdravko Švegar 2000. godine, a Nagradu za životno djelo primio je 2007. Godine 2001. Marijan Bakić proglašen je Urednikom godine. Priznanjem za lokalno novinarstvo nagrađeni su Ogulinac Darko Pribanić (2019.) i Gordan Tomičić s Radio Mrežnice (2019.), a istim priznanjem 2010. godine nagrađena je Sportska redakcija ondašnje Televizije 4 Rijeke.

40. SABOR HZSN: Na svečanosti HZSN-a u Kristalnoj dvorani zagrebačkoga Hotela Westin u ponedjeljak, 4. ožujka 2024. dodijeljena su nagrade i priznanja najboljim sportskim novinarima za 2023. godinu.

Nagrada za životno djelo otišla je Đorđu Ivkoviću, legendarnom osječkom radio reporteru "stare garde" na čijim su prijenosima utakmica tadašnjeg Radio Zagreba odrasle generacije navijača Osijeka, a koji je 40 godina karijere poklonio Bijelo-plavima s Drave, tada iz Gradskog vrta, a danas s Pampasa. Posljednju utakmicu za potrebe Hrvatskog radija odradio je krajem studenoga 2017. iz Gradskog vrta, zaokruživši fascinantnih 40 godina i dva mjeseca u eteru, što u prijevodu znači - više od tisuću prijenosa.

Sadržaj se nastavlja...

Nagrada za novinara godine pripala je Marku Šepatu. Izvještavanje  Šepata u Dnevniku Nove TV nakon huliganskih nereda u Ateni, uoči utakmice AEK-a i Dinama, zapaženo je kao izvrsno odrađen krizni teren, koji je nadrastao klasično sportsko izvještavanje. Ostao je u Ateni dodatnih nekoliko dana te izvještavao za središnji Dnevnik, u čemu je pokazao snalaženje na ponos sportsko-novinarske branše. Također je u protekloj godini kolega Šepat iznimno uspješno debitirao kao komentator utakmica hrvatske nogometne reprezentacije, a k tome se i redovito javljao uoči nadmetanja te se jako dobro snalazio u intervjuima nakon njih.

Priznanje za internetsko novinarstvo pripalo je Tomi Ničoti (Germanijak.hr), a za radijsko novinarstvo Saši Mariću (Radio Nacional). Priznanje HZSN-a za intervju pripalo je Lovorku Magdiću (Hrvatski radio). Magdić je u godini za nama napravio čitav niz ekskluzivnih intervjua od kojih je posebno odjeknuo "životni intervju“ s Goranom Ivaniševićem u kojem je naš legendarni tenisač izrekao neke detalje iz života koje nikad prije nije.  Dražen Antolić (Sportske novosti) je dobio priznanje za komentar, a Predrag Jurišić (Sportske novosti) priznanje za feljton, dok je priznanje za lokalno novinarstvo dobio Branko Stipković. Priznanje za publicistiku otišlo je Tomislavu Dasoviću i Mladenu Miletiću (Večernji list) za knjigu „Cico tak imam te rad“, dok je najbolju medijsku službu u prošloj godini imala medijska služba Biciklističke utrke Cro Race.

Hrvatski zbor sportskih novinara dodijelio je zahvalnice Hrvatskom olimpijskom odboru za nakladničku djelatnost i Jurici Gizdiću za istraživački rad i doprinos povijesti sporta, a Nagradu „Milka Babović“ dobio je Odjel sport HTV-a. Vodeći se smjernicama Europske unije i Eurovizije o ravnopravnoj spolnoj zastupljenosti u medijima, Sportski program Hrvatske televizije povećao je praćenje ženskog sporta u svim svojim sadržajima.

Svečanosti su nazočili predsjednik i glavni tajnik HOO-a Zlatko Mateša i Siniša Krajač, državni tajnik u ministarstvu turizma i sporta Josip Pavić te brojni drugi uglednici. Među gostima bio je i Želimir Feitl, predsjednik Zajednice športova Karlovačke županije.

SUDAC JE SRETAN ŠTO IMA VAR

Uvođenje VAR-a u svijet nogometa sa sobom je donijelo brojne rasprave. O tome je li i u kojoj mjeri tehnologiji mjesto u najpopularnijem sportu na svijetu, svatko ima svoje mišljenje, no manje-više svi se mogu složiti kako postoje područja gdje je VAR nedvojbeno od pomoći. Ipak, kao što iz tjedna u tjedan možemo vidjeti, i ovdje postoje neki problemi.

Rođeni Pribićanac, stanovnik Zagreba a karlovački zet, Branko Stipković, nekadašnji član Zbora nogometnih sudaca Karlovca, uvaženi HNL sudac, sudački kontrolor te dugogodišnji renomirani novinar Sportskih novosti, član Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN), prokomentirao je aktualnu tematiku o podnesenoj ostavci šefa Sudačke komisije Brune Marića.

„To je jedino što je mogao i morao napraviti. Zar je trebao riskirati fizički integritet sebe i djece? Iako, nije njemu ta funkcija niti trebala. Bolje bi mu bilo da se specijalizirao za šefa VAR-a, što je radio izvanredno, a čemu mogu posvjedočiti sa seminara na kojima sam kao kontrolor sudjelovao. Bio je pionir kod nas za VAR, sve je super štimalo, imao je ekspertize koje su suci gutali, a onda je otišao u dužnosničke vode i izgorio. Našao se u nepodnošljivim okolnostima“, kazao je Stipković.

Na pitanje kakvo je suđenje u Hrvatskoj Stipković je rekao: 

„Okanimo se iluzija da će biti idealno, ali iskoristimo VAR u normalnom sagledavanju. I neka se drže protokola. Neka raščiste ključne stvari i neka ne ide u širinu. Čitam priopćenja Komisije nogometnih sudaca, to je neko intelektualiziranje. Klub na kraju sezone podjednako dobije i izgubi nehotičnim pogreškama sudaca. No s VAR-om ne smije biti velikih pogrešaka. Nekad se ne može točno razlučiti. Ako je zaleđe dva milimetra označi ga, ali ako si u nemogućnosti ustanoviti liniju zaleđa priznaj gol. Igra se za pogodak, on je vrhunac igre, zbog njega se dolazi na stadione“, zaključio je Branko Stipković.

Dakle, VAR ne dopušta da kardinalno pogriješiš. Postoje Pravila nogometne igre i ona se ne interpretiraju nego primjenjuju. Tako i VAR ima protokol. Znaju se četiri stavke koje su nužne da se oglasi. Nogometni sudac bi trebao biti sretan što ima VAR.