Istraživalo se 1.814 osoba, a za 1.487 je potvrđeno da su žrtve rata. Za 288 osoba nedostaju dodatni izvori da bi se potvrdili indentitet, odnosno način i okolnosti stradanja.

Na mrežnim stranicama Centra za součavanje s prošlošću Documenta u četvrtak su objavljeni prvi rezultati istraživanja stradalih i nestalih na području Karlovačke županije tijekom Domovinskog rata, ti su podaci predstavljeni u Karlovcu, a oni koji bi mogli pomoći nadopunama ili ispravcima su pozvani da to učine.

Rezultati su objavljeni nakon dodatnih terenskih provjera, prikupljanja i analize nove dokumentacije te obrade podataka. Istraživalo se 1.814 osoba, a za 1.487 je potvrđeno da su žrtve rata. Za 288 osoba nedostaju dodatni izvori da bi se potvrdili indentitet, odnosno način i okolnosti stradanja. Uvršteni su i podaci za 53 osobe partnerskih organizacija koje provode takva istraživanja za Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Za 39 osoba koje se istraživalo je utvrđeno da nisu žrtve rata, odnosno da smrt nije vezana za rat.

Sadržaj se nastavlja...

Iz Documente podsjećaju da više od 30 godina od početka rata u Hrvatskoj ne postoji jedinstven i javno dostupan popis ubijenih i nestalih, a da je riječ o civilizacijskoj obvezi kojom se odaje počast žrtvama. Napomenuli su da se istraživanjima nastoji stvoriti realan i činjenično utemeljen pregled stradanja. Poručili su da dostupnost takvih podataka može blagotvorno utjecati na raspravu o ratu, biti "snažan podsjetnik" na to da su prava žrtava i stradalnika te njihovih srodnika i dalje zanemarena te da ovi podaci upozoravaju i na nerazjašnjenu sudbinu velikog broja nestalih.

Objasnili su da se njihova istraživanja sastoje od provedbe intervjua na terenu, sakupljanja te analize i usporedbe podataka iz različitih izvora kao što su javno dostupni popisi, monografije, sudski spisi, različita uvjerenja i drugo.

Iz Documente navode da su do sada identificirali više od 20.000 žrtava, a voditeljica Vesna Teršelič napominje da je zbog ovakvih istraživanja koje provode više od deset godina taj centar i osnovan.

- Nadamo se da je ovo temelj i za suočavanje s prošlošću i za izgradnju povjerenja. I dalje osjećamo posljedice rata i važno je zapisati ime i prezime te okolnost stradanja svake osobe. To je vrlo važan spomenik. Želimo dati doprinos pamćenju svih ubijenih i nestalih, bez obzira na njihovu pripadnost jer smatramo da je vrlo važno zapamtiti svaku osobu. Pozivamo institucije i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata da objave podatke. Naši su podaci komplementarni. Ono što prikuplja Documenta prolazi provjeru kroz terensko istraživanje – u puno je slučajeva vrlo važno podatke provjeriti na terenu sa svjedocima vremena – poručila je V. Teršelič.

Zamjenik predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije Rade Kosanović je rekao da se Documenta "uhvatila velikog i specifičnog posla".

- Vrlo je teško pronaći prave suradnike, one koji žele govoriti. Jedan od njih sam bio ja. Pojedinci koji možda nešto i znaju i dalje skrivaju svoje misli, a ne znam zbog čega – kazao je Kosanović.

Istraživačica Tena Banjeglav je objasnila da popis uključuje područja Karlovca, Duge Rese, Slunja i Vojnića i da se sastoji od četiri tablice.

- Najveća se odnosi na žrtve za koje smo iz tri izvora po našoj metodologiji mogli potvrditi da uistinu jesu žrtve. Navode se posebno i žrtve za koje nedostaje neki od podataka, bilo osobnih, bilo načina ili datuma stradanja. Za to trebamo dodatne podatke i pomoć. Imamo tablicu s nepotvrđenim žrtvama, a to su one za koje imamo tek izvor ili dva, za koje nismo uspjeli po našoj metodologiji utvrditi jesu li uistinu žrtve rata. Imamo tablice onih za koje smo uspjeli utvrditi da nisu žrtve rata, a u našu bazu su ušli preko raznih popisa i drugih izvora, a utvrdili smo da su živi, odnosno da nisu umrli za rata, odnosno da su stradali u okolnostima koje nemaju veze s ratnim djelovanjima. Na kraju imamo osobe koje su već objavljene, bili državljani Srbije i Crne Gore ili Bosne i Hercegovine, a već su ih objavile naše partnerske organizacije – rekla je.

Najviše je terenskog istraživala provela Božica Ciboci koja je navela niz konkretnih primjera.