I strani turisti koji posjećuju Paviljon Katzler često ističu upravo čistoću i urednost ulica i parkova.

Svi osjećamo nostalgiju za danima vlastite mladosti i oni nam se uvijek čine ljepšima i boljima. Tako i ova rubrika ponekad izaziva komentare upravo tog tipa, koji su nekad i sasvim realni, ponekad su ipak donekle površni, a ponekad su i potpuno promašeni. 

Jedna od najvećih "pogrešaka" u predavanju nostalgiji jest ona o navodnoj nekadašnjoj urednosti i čistoći, dok je istina sasvim suprotna. Računajući nešto modernija vremena, dakle ne odlazeći u sasvim daleku prošlost koju nitko od nas nije ni doživio, može se sasvim komotno reći da Karlovac zapravo nikada nije bio čišći i uredniji nego danas i da radnici gradskih komunalnih tvrtki sada zaista savjesno i vrijedno obavljaju svoj posao, a iako i dalje ima itekako bezobraznih i nesavjesnih građana, da su i sami stanovnici ipak daleko razvijenije ekološke svijesti nego što su bili nekad. Slobodno možemo reći i da se to ne odnosi samo na hrvatske okvire, Morana Rožman kazala nam je da strani gosti Paviljona Katzler vrlo često ističu čistoću grada i parkova kao posebnu kvalitetu Karlovca. 

Sadržaj se nastavlja...

I opet, zaslužuju za to čestitke i sami građani, jer u starim gradskim novinama vrlo često se mogu pročitati i "crtice" o neodgovornim pojedincima koji haraju gradskim cvjetnjacima i otimaju cvijeće za svoje potrebe - danas je toga, ako nije i posve eliminirano, puno puno manje.

"Smeće dolazi do grla", Karlovački tjednik, 21. ožujka 1974. godine (digitalna.gkka.hr)

Na posljednjoj sjednici Skupštine općine Karlovac odbornici su postavili nekoliko pitanja zašto se baca, a ne odvozi smeće s područja nekih mjesnih zajednica.

Tako je odbornik iz mjesne zajednice Rečica upozorio da se uz cestu Karlovac - Rečica bacaju stari kućanski aparati, razni odjevni predmeti, otpaci i drugo smeće. Isto tako, upozorio je da je u posljednjih nekoliko godina postao „običaj“ da građani bacaju raznovrsno smeće, otpatke i uginule životinje u Kupu.

Odbornik s Dubovca je rekao da se smeće baca uz cestu kraj vojničkog groblja. I tu raste iz dana u dan sve veća hrpa starih štednjaka, autoguma i raznih otpadaka.

U naselju Borlin situacija nije ništa bolja. Na Borlinu se nalazi izvorište pitke vode za dobar dio građana Karlovca. Izvor je ograđen žicom da bi se spriječio prilaz i zagađivanje izvora. Međutim, oko dijela zaštitne zone, koja seže dijelom i u mjesnu zajednicu Velika Jelsa, primijećeno je da građani iz ražinih dijelova grada u noćne sate donose i bacaju smeće, kutije, stare štednjake...

I uz cestu IV reda Gornje Mekušje - Turanj raste „smetlište“. Uz obalu Korane ima već toliko otpadaka i smeća da je već došao u pitanje i pristup k obali.

Ni u centru grada nije mnogo bolje. Iza gostionice „Šanac“, na platou gdje su nekad dolazili cirkusi, sada „raste“ gomila smeća.

Iako se iz ovog malog broja navedenih primjera vidi kakva je situacija u gradu, još ne postoji inicijativa ni od građana, ni od odgovarajućih službi za održavanje mjeseca čistoće. U posljednje dvije godine, kada je mjesec travanj bio proglašen za mjesec čistoće, odvezeno je s gradskih ulica i parkova nekoliko tona smeća. A koliko bi ga bilo sada?

- Dokle će stanje u gradu biti ovakvo? Hoćemo li čekati da nam i po ulicama krenu rasti smetlišta pa da počnemo razmišljati o ovoj pravoj napasti - pitao je jedan odbornik.

(foto: kafotka.net)