Glavna je Povelja Josipa II. od 8. listopada 1781. godine kojom se Karlovac proglašava slobodnim kraljevskim gradom

U Državnom arhivu u Karlovcu je u utorak otvorena izložba kraljevskih povelja Karlovca i do travnja se mogu razgledati originalni akti ključni u karlovačkoj povijesti, a ponajprije Povelja Josipa II. od 8. listopada 1781. kojom se Karlovac proglašava slobodnim kraljevskim gradom.

Osim te, izložena je i Povelja Marije Terezije iz 1774. kojom podjeljuje povlastice gradskim obrtnicima i trgovcima kako bi zaštitili poslovne interese u Vojnoj krajini, Povelja Franje II. Iz 1799. kojom se potvrđuje Josipova povelja ne bi li se Karlovčanima zajamčila sloboda koja iz nje proizlazi te Povelja Ferdinanda I. Iz 1837. kojom se Karlovčanima dozvoljava ubiranje maltarine radi toga da se namakne novac za popločavanje i asfaltiranje ulica i trgova. Sve te povelje su izdala četiri habsburška vladara te su ovjerene pečatom i potpisom, a čuvaju se u Zbirci isprava Državnog arhiva u Karlovcu.

Sadržaj se nastavlja...

- Ovi povijesni dokumenti svjedočanstvo su razvoja Karlovca u buduće trgovačko i kulturno središte, a ujedno i simboli slobode i blagostanja njegovih građana – slobode koja je ključna za identitet Karlovca, grada koji je tijekom svoje povijesti postao mjesto slobodnih i naprednih ideja – napomenuto je iz Državnog arhiva i dodano da je zahvaljujući ovim poveljama Karlovac prešao iz faze vojne utvrde "na granici civiliziranog svijeta" u prometno-trgovačko središte na razmeđu riječnih i cestovnih prometnica, napredno građansko društvo koje je u 19. stoljeću postalo središte kulturnog, demografskog i liberalnog razvoja.

"Bilo je to razdoblje u kojem se grad profilirao kao sjeme demokratskih promjena, otvorenog duha i inovativnih projekata", istaknuli su iz Državnog arhiva u Karlovcu.

Arhivist Antonio Bosio je održao predavanje o tim poveljama i dodao da se Državni arhiv u Karlovcu organizacijom ove izložbe htio uključiti u obilježavanje europskih dana kulture i na obljetnicu postajanja Karlovca slobodnim kraljevskim gradom.

- Time je Karlovac izdvojen iz vojne uprave i postao je dio građanske Hrvatske, što mu je omogućilo nagli gospodarski prosperitet jer više nije bio ograničen krutim vojnim zakonima i nije morao plaćati porez vojsci, odnosno bio je oslobođen plaćanja svih poreza osim kraljevskog, što je omogućilo nagli procvat trgovine, obrta i prijevozništva, pa je Karlovac koncem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća doživio vrhunac svog gospodarskog razvitka. Grad je bio toliko bogat da je posuđivao novac carskoj blagajni u ratu protiv Napoleona. Građani su dobili status plemića jer su slobodni kraljevski gradovi dobili mjesto u Ugarsko-hrvatskom saboru. Ekonomski prosperitet je bio razlog što je Karlovac imao važnu ulogu u hrvatskom narodnom preporodu – objasnio je Bosio.

Dodao je da ove povelje govore o dubokoj ukorijenjenosti europske kulture u hrvatske prostore jer su pisane latinskim jezikom koji je bio jezik uprave, njemačkim jezikom koji je bio jezik vojske, a jezik stanovništva je bio kajkavski, pa je Karlovac bio višejezičan.

- Po svom mentalitetu, svojim zakonima, upravi i stanovnicima, Karlovac je bio srednjoeuropski grad, pa ove povelje svjedoče i o tome – napomenuo je Bosio.

Zamjenica gradonačelnika Ivana Fočić je rekla da su ove povelje odredile razvoj grada i izrazila uvjerenje da smo i danas na tragu razvoja.