Olimpijske igre u Parizu svečano se otvaraju u petak, 26. srpnja i traju do nedjelje, 11. kolovoza. Obilježit će se povratak Olimpijskih igara u Pariz nakon 100 godina. Pariz je prvi put bio domaćin Olimpijskih igara 1900. i ponovno 1924. godine. Glavni grad Francuske postat će drugi grad koji će 3 puta ugostiti Olimpijske igre, nakon Londona (1908., 1948. i 2012.).

Olimpijske igre 2024. godine simboliziraju vrhunac globalnog sportskog duha i jedinstva, predstavljajući ne samo natjecanje najboljih sportaša svijeta već i okupljanje različitih kultura i naroda. Igre u Parizu nosit će sa sobom težinu bogate olimpijske povijesti, uz suvremene inovacije koje obećavaju transformaciju globalnog sportskog događaja.

Za olimpijske medalje boriti 10.500 sportaša iz 204 zemlje. Održat će se 329 sportskih događaja u 32 olimpijska sporta. Bit će to prve Igre u povijesti koje će postići ravnopravnost spolova na terenu, s jednakim brojem sportaša i sportašica koji će se natjecati na najvećem svjetskom sportskom događaju. Od 10.500 sportaša koji će nastupiti na Igrama, 5.250 će biti muškaraca i 5.250 žena.

Sadržaj se nastavlja...

Ukupno 34 sportska kompleksa u Francuskoj spremno dočekuju Olimpijske igre. Osim u glavnom francuskom natjecanja će se održati još u 16 drugih gradova diljem kontinentalne Francuske. No natjecanje u surfanju bit će najjedinstvenije - održat će se na francuskom teritoriju Tahitija, na legendarnim valovima Teahupo'o u Tihom oceanu. Smješteno 15.000 kilometara od Pariza. Karate i baseball, koje smo vidjeli na Olimpijskim igrama u Tokiju 2020., uklonjeni su s olimpijskog programa, a prvi put u povijesti Olimpijskih igara održat će se natjecanje u breakingu (break dance).

Prikazano će biti 3.800 sati prijenosa uživo i podijeliti 329 zlatnih medalja u 32 sporta tijekom 18 dana natjecanja u glavnom gradu Francuske i drugim dijelovima zemlje. Olimpijske igre u Parizu HRT će prenositi i u UHD (Ultra High Definition) signalu, najkvalitetnijoj TV-slici današnjice.

MALOBABIĆ – CINDRIĆ – GRAHOVAC

Hrvatska će na Olimpijske igre u Pariz sa 73 uzdanice (58 sportaša i 15 sportašica) koji će se natjecati u 15 sportova, a ukupno hrvatsko izaslanstvo brojat će 157 osoba. Od toga 27 imena otpada na dvije muške reprezentacije, a u pojedinačnim sportovima Hrvatska ima najviše predstavnika u atletici (9), a slijede jedrenje (6) i veslanje (5). 

Na prijelazu iz drugog u treće tisućljeće (2000. u Sydneyu) veslač Korane Tihomir Jarnjević nastupio je na Olimpijskim igrama u dvojcu na pariće s Osječaninom Ivanom Jukićem. 

Dugorešanka Ivana Malobabić predstavljat će Hrvatsku u Parizu u stolnom tenisu. Njen plasman na Olimpijske igre u njenoj 45. godini života velik je uspjeh. 

Nekadašnji rukometaš Karlovca, Ogulinac Luka Cindrić, 2016. bio je u statusu rezerve, a 2021. kada je bio stalni prvotimac Hrvatska se nije plasirala na Olimpijske igre. Napokon će na Olimpijske igre u Pariz kao jedan od oslonca hrvatske rukometne reprezentacije. 

Plaščanin Nikola Grahovac je kao mali iz Međimurja s obitelji preselio u Plaški, a u Ogulinu je počeo rukometnu karijeru, bit će drugi rukometaš iz našeg kraja koji će na Igre u Pariz.

KARLOVAČKI OLIMPIJCI OD 1900.

Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, 1900. godine u Parizu, mačevalac Milan Neralić, Slunjanin koji je maču poučavao i u Karlovcu, postao je prvi hrvatski osvajač olimpijskog odličja. Osvojio je broncu u sablji. 

No, prvi rođeni Karlovčanin na olimpijskim igrama bio je nogometaš Artur Ture Dubravčić, osnivač NK Olimpije, završio je 1920. godine na Olimpijskim igrama u Anversu. Tadašnju Kraljevinu SHS zastupala je samo nogometna reprezentacija. 

Na posljednjim prijeratnim igrama (1936. u Berlinu) mačevalac Vlado Mažuranić nastupio je i u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji.

Godine 1952. u Oslu dobili smo prvu, napola karlovačku predstavnicu na Zimskim olimpijskim igrama. Bila je to Nada Birko-Kustec iz Mrkoplja, zimi se uspješno bavila skijaškim trčanjem, a ljeti atletikom u karlovačkom Željezničaru. Nastupila je na olimpijskim igrama i četiri godine kasnije, 1956. u Cortini d'Ampezzo.

Atletičar Krešimir Račić ima dva olimpijska nastupa. Bacao je kladivo 1956. u Melbourneu i 1960. u Rimu, a u Australiji je bio šesti. 

U Rimu je nastupio i najveći jugoslavenski biciklist svih vremena Ivan Levačić, rodom iz Virja, ali cijelim svojim životom i djelom vezan uz Karlovac.

U Rimu 1960. godine do zlatnog olimpijskog odličja stigao je i prvi Dugorešanin koji je nastupio na olimpijskim igrama - nogometaš Željko Perušić, član jugoslavenske nogometne reprezentacije koja je u finalu svladala Dansku 3:1.

U to vrijeme do olimpijskih igara stigao i jedan od najsvestranijih sportaša Hrvatske  - Karlovčanin Jovan Đan Tomić, koji je bio reprezentativac u tri sportova - hokeju na ledu, vaterpolu i košarci. Na olimpijskim igrama je kao trener vodio hokejašku reprezentaciju Jugoslavije 1964. u Innsbrucku i 1968. u Grenobleu.

Na Olimpijskim igrama 1976. u Montrealu nastupila je i atletska rekorderka Jelica Pavličić - Štefančić. Nažalost nije imala svoj dan na Olimpijskim igrama, ispala je već u prednatjecanju. 

Na "karlovačko" olimpijsko odličje čekali smo pune 24 godine, sve do 1984. Medalju je opet donio nogometaš - tada je Borislav Cvetković bio član nogometne reprezentacije koja je u Los Angelesu osvojila broncu. 

Na istim igrama zlato je s rukometnom reprezentacijom osvojio Branko Štrbac, rodom iz Herceg Novog, koji je dugi niz godina igrao u Karlovcu za RK Tekstil, a preselio je u banjalučki RK Borac.

Uslijedila je pauza do 1988. godine kada je u olimpijsku obitelj napokon primljen taekwondo, ujedno u posljednjem nastupu Jugoslavije kao zajedničke države. Na Ljetnim olimpijskim igrama nastupio je karlovački tekvondaš Dražen Perković.

Konačno, u neovisnoj Hrvatskoj (1996. u Atlanti) do zlatnog odličja došla su još dvojica rukometaša koji nisu rođeni Karlovčani, ali smo ih svakako smatramo svojima. Prvotimci RK Karlovačke banke, Vladimir Šujster i Valner Franković, koji su to bili i u trenutku osvajanja olimpijskog zlata.

U Sydneyu 2000. godine, ali na Paraolimpijskim igrama, nastupio je i dugoreški strijelac Petar Mihalić. Nastupio je i gađanju zračnom puškom iz stojećeg stava.