Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak da su izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima motivirane željom za većom prepoznatljivošću ključnih trenutaka prvih godina hrvatske samostalnosti među građanima te istaknuo da Vlada predlaže njihovu primjereniju valorizaciju.

Plenković se želio prisjetiti Tuđmana Nakon Velike smjene straže Počasno-zaštitne bojne na Markovu trgu, Plenković je građanima čestitao Dan neovisnosti, poručivši da se u ovim trenutcima treba prisjetiti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, tadašnjeg državnog vodstva i hrvatskih branitelja.

Sadržaj se nastavlja...

"Na nama je da Hrvatsku koju imamo uređujemo na dobrobit svih naših sugrađana, da gospodarski bude prosperitetnija, da socijalno bude osjetljiva i uključiva, da razvojno rješavamo sva pitanja i omogućujemo kvalitetniji život svim građanima", rekao je Plenković.

Želja je Vlade da datumi budu prepoznatljivi  Na novinarsko pitanje je li danas posljednji dan da se 8. listopada obilježava kao blagdan, Plenković je odgovorio kako će Vladin prijedlog izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima biti poznat u četvrtak.

Ocijenio je da je to cjelovito rješenje koje će, po mišljenju Vlade, primjerenije i preciznije valorizirati sve ključne trenutke u prvih nekoliko godina hrvatske samostalnosti, kojih je mnogo.

Istaknuo je da je jedan od motiva modifikacije tog zakona želja Vlade da ti datumi među građanima postanu prepoznatljivi i refleksni - da su u onim trenucima kada, zahvaljujući radnom i školskom ciklusu, imaju i veći afektivni odnos hrvatskoga naroda, ali i vrlo smislen trenutak za buduće generacije.

Plenković ističe kako se vidi znatna razlika s kojim je emocijama i oduševljenjem hrvatski narod 90-ih godina respektirao 30. svibnja, u odnosu na ove datume danas.

"Što bi rekli kolokvijalno, vidi se što se primilo, a što se malo slabije primilo pa stvari treba staviti na svoje mjesto", izjavio je Plenković.

Premijer na 'aktualnom satu' s građanima Premijer Plenković je opetovano izrazio zadovoljstvo što je hrvatska kandidatkinja za potpredsjednicu Europske komisije Dubravka Šuica uspješno prošla saslušanja na nadležnim odborima te izrazio uvjerenje da će svojim radom pridonijeti i unaprijeđenju položaja osoba s invaliditetom.

"Šuica, koja se uvijek zauzimala za prava ranjivih skupina, bit će dodana vrijednost da ono što se radi na europskoj razini pomoge i na nacionalnoj", odgovorio je Plenković na 'aktualnom satu' s građanima u okviru Dana otvorenih vrata Hrvatskog sabora.

Dodatna tema kojom će se Šuica baviti su i teme koje se odnose na osobe s invaliditetom, odgovorio je premijer građanki koju je zanimalo hoće li Šuičin izbor utjecati na položaj osoba s invaliditetom.

Plenković: Nema više trenda masovnog iseljavanja Premijer je naglasio kako iseljavanje nije samo hrvatski problem, s istim su se suočile i druge članice EU, u prvim godinama liberalizacije kretanja dio građana odlazio im je u ekonomski razvijenije članice Unije.

"Međutim i kod njih i kod nas se ti trendovi stabiliziraju - nema više trenda masovnog iseljavanja", rekao je premijer i dodao kako je današnja "pečalba" drugačija od onih prije sto ili pedeset godina.

Kad je riječ o mjerama za zaustavljanje iseljavanja, nabrojao je uspješne gospodarske pokazatelje - rast prosječne i minimalne plaće, rast mirovina, gospodarski rast od 3,1 posto, tri rekordne turističke sezone...

"Vlada je pokrenula gosopdarski rast, makroekonomski trendovi su dobri,  imamo najnižu stopu nezaposlenosti i najveću stopu zaposlenosti - 66 posto", naveo je premijer, priznajući da uvijek može biti bolje.

Najavio je da će energetska strategija uskoro biti na Vladi, istaknuo da je obrazovna reforma jedan od ključnih instrumenata za prilagođavanje radnih mjesta u budućnosti.

Premijer je potvrdio da mu je poznat problem devastacije, odnosno nelegalne sječe šuma, o čemu su govorile predstavnice udruge Zeleni odred, prozivajući Vladu da ništa ne poduzima. Naglasio je da se to ne radi uz Vladinu suglasnost.

RTL.hr