"Razmatrana je i metoda primjene armiranobetonskih pilota, a geomehaničari su dali mišljenje da je zaštita građevinske jame talpama najprimjerenija."

Direktorica Vodovoda i kanalizacije Katarina Malenica je više puta 67,890.000 eura vrijedan projekt "Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Karlovac – Duga Resa", kojega provodi ta tvrtka u vlasništvu Grada Karlovca, nazvala najvećim projektom u povijesti Karlovca, pa u novom intervjuu iz ciklusa ZOOM POLITIKON na KAportalu voditelja Jedinice za provedbu projekta Ivana Klokočkog prvo pitamo bismo li se mogli složiti da je najveći projekt u povijesti Karlovca ipak i dalje – izgradnja Karlovca.

"Projekt 'Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Karlovac – Duga Resa' je najavljivan kao onaj najvećeg obuhvata na razini Karlovačke županije, a velikim ga čine vrijednost ulaganja i duljina linijskih i vodnih građevina, ali i usporedne investicije jedinica lokalne samouprave, Hrvatske elektroprivrede, Gradske toplane i drugih isporučitelja usluga", odgovara.

Sadržaj se nastavlja...

U Osijeku su u petak potpisani novi ugovori. Na što se odnose i povećavaju li ukupnu novčanu vrijednost projekta?

- Sama priprema studijske i projektne dokumentacije se odvijala za Operativnog programa Zaštita okoliša. Nakon toga se projekt provodio za Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, koji je zaključen 31. prosinca 2023. godine, što znači da je ugovor o bespovratnim sredstvima, koji je sklopljen na samom početku provedbe ovog našeg projekta, dobio nastavak u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a on ima korijen u instrumentu Europske unije "Naredna generacija" unutar kojega je i zasnovan. Prva potreba za time se iskazala s koronakrizom i cilj je dati prilike za nova ulaganja. Projekt "Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Karlovac – Duga Resa" se uklopio dinamikom i razinom utrošenih financijskih sredstava EU po prvotnom ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Iz tog razloga je Vodovod i kanalizacija kao naručitelj dobila poziv da prijavi projekt za nastavak financiranja. Sve to ne mijenja prirodu ugovora koje smo sklopili s izvođačima, Europskom komisijom, Hrvatskim vodama i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.

Je li produžen rok trajanja projekta?

- Glede sklopljenih ugovora s izvođačima, bilo je vidljivo da ćemo morati nastaviti financirati projekt i nakon 31. prosinca prošle godine, a ugovori iz Osijeka predstavljaju nastavak zatvaranja financijske konstrukcije. Dakle, ti nedavno potpisani ugovori osiguravaju financijsku konstrukciju za nastavak projekta po rokovima koje imamo sklopljene za pojedine ugovore, prije svega za ugovore za grupe radova od 1 do 5, što se odnosi na linijske građevine. Ostali ugovori o gradnji se odnose na uređaj za solarno sušenje mulja, a to se odradilo do 31. prosinca 2023., kao i ugovori o nabavi vozila i opreme.

Do kada cijeli projekt treba biti gotov?

- Ne možemo ga gledati kao jedan rok ugovora. NPOO osigurava financiranje od 2021. do 2026. godine. Tijekom ove godine će nam, po onome što je sklopljeno, završavati ugovori 1, 2, 3 i 5, a ugovor 4, koji se odnosi na Zvijezdu, Malu Švarču i Gornje Mekušje, traje i u 2025. Krajnji rok izvođenja radova u Zvijezdi ne određuje krajnji rok izvođenja radova na Maloj Švarči i u Gornjem Mekušju – oni mogu biti gotovi i ranije jer ulaganja nisu toliko komplicirana kao u Zvijezdi.

Grupe radova geografski djeluju nelogično. Zašto su Zvijezda, Mala Švarča i Gornje Mekušje u istoj grupi?

- Za pripreme aplikacijskog paketa je bilo razumno da se postave uvjeti za ukupni obuhvat investicije kako bi se radovi mogli povjeriti većem broju izvođača jer je projekt toliko zahtjevan da je teško za očekivati da sve radove može izvesti samo jedan izvođač. Zato su radovi podijeljeni po grupama, odnosno po ugovorima. Ugovor 1 je obuhvatio područje Turnja i Kamenskog s Jelašima i Mikšićima. Ugovor 2 je obuhvatio radove na Drežniku i Hrnetiću. Ugovor 3 obuhvaća radove na istoku i zapadu Gornje Švarče, u Gornjem Mrzlom Polju Mrežničkom i na sifonskom prijelazu "Roganac" gdje se gradi crpna stanica uz retencijski bazen. Ugovor 4, dakle, obuhvaća Zvijezdu, Gornje Mekušje i Malu Švarču i on je bio potpisan kasnije u odnosu na ostale jer se tu ponavljao postupak javne nabave. Ugovor 5 obuhvaća ulaganja na Jamadolu, Donjoj Švarči, u središtu Duge Rese, u Belajskim Poljicama te kod retencijskog bazena Banija. Sva ta područja se nalaze u obuhvatu aglomeracije Karlovac – Duga Resa koja je definirana studijskom dokumentacijom. Htjelo se ujednačiti ugovore s obzirom na novčanu vrijednost ulaganja, koliko je bilo moguće, radi toga da se u postupku javne nabave lakše ostvari potencijal prijave. Ponavljali smo postupak javne nabave za grupu 4 radova jer smo za prvog imali problem s ponuditeljem s upitnom garancijom. Ponavljanjem postupka se ostvario potencijal smanjenja cijene radova – pojeftinjenje je iznosilo ukupno oko 40 milijuna kuna.

U ponovljenom postupku javne nabave se ostvarila jeftinija cijena radova?

- Jest, jer je drugoodabrani ponuditelj dao ponudu vrijednosti veće od 170 milijuna kuna, a ponavljanjem postupka nabave je ta vrijednost smanjena na vrijednost od 137 milijuna kuna.

Tada je odabran GIP Pionir za izvođača?

- Da, ponuditelj koji je dao ekonomski najpovoljniju ponudu.

Čija ponuda nije prihvaćena?

- Nije riječ o tome da nije prihvaćena. Razmatra se bodovanje pojedinih ponuditelja, a financijski dio ponude je najvažniji u bodovanju. Prvi ponuditelj koji da valjanu ponudu i osigura uvjete za odluku o odabiru je prvoodabrani, a drugog se niti ne razmatra.

Koje kvalitete je GIP Pionir predstavio u sklopu postupka javne nabave, odnosno zašto je prihvaćena njihova ponuda?

- To je pitanje za one koji su radili na javnoj nabavi. Drugi se ponuditelji imaju pravo žaliti, ako smatraju da postupak nije proveden korektno. Uz dokaz financijske i tehničke sposobnosti traži se i dokaz s minimalno propisanim referencama.

U kojoj smo fazi izvođenja radova na cijelom projektu?

- Govorit ću o ostvarivanju financijskog plana. Ugovor 1 je izvršen u potpunosti što se tiče izgradnje – tehnički se još pregledava sanitarne kanale. Ugovor 2 je na gotovo 65 posto financijske realizacije. Napomenuo bih da, nakon izvođenja radova na odvodnji i vodoopskrbi, preostaje sanacija prometnica. Na ugovoru 2 uz 65 posto financijske realizacije imamo izvedeno deset kilometara cjevovoda vodoopskrbe i 11 kilometara cjevovoda odvodnje od ukupno 11.900 metara. Ugovor 3 je 63 posto financijski realiziran. Ugovor 4 je na 64 posto realizacije, a ugovor 5 80 posto, a na tom su ugovoru svi glavni kanali i priključci izvedeni te treba još sanirati prometnice, urediti rubnjake i nogostupe. Ugovor 6 se odnosi na uređaj za solarno sušenje mulja i on je izveden u potpunosti. Dakle, razina izvedenog cjevovoda u projekt, uzevši u obzir i ugovore koji su kasnije sklopljeni, se približava izvršenosti od 90 posto. Naše gradilište je ukupne duljine oko 60 kilometara. Ukupno predviđena duljina gradilišta kroz sanitarne kanale je 68 kilometara. Dakle, od 68 kilometara kanalizacijskog sustava koji je bio primarni za ovaj projekt izvedeno je oko 60 kilometara glavnog kanala.

Na što mislite kad spomenete linijske građevine?

- Mislim pritom prvenstveno na izvođenje kanalizacijskog sustava i rekonstrukciju vodoopskrbe, a ima i linijskih građevina koje se odnose na ulaganje u elektroinstalacijske mreže, odnosno energetske, i na ulaganje Grada Karlovca u DTK kabel, a ne možemo niti zanemariti paralelna ulaganja u prometnice i nogostupe.

U to također ulaže Grad Karlovac.

- Tako je, odnosno Općina Barilović na svom području, a Grad Duga Resa na svome.

Hoće li nakon ulaganja ostati bilo što od Zvijezde? Kako se kao voditelj projekta nosite s takvim iskazima zabrinutosti?

- Ovo je bila jedinstvena prilika da se uloži u infrastrukturu Zvijezde. Nije samo riječ o želji naručitelja, nego i o obvezama koje proizlaze iz direktiva EU. Kao naručitelj smo morali uložiti velik trud ne bismo li uopće stvorili temelje projektne prijave koju bi prihvatio JASPERS kao konzultantsko tijelo. Trebalo je osigurati puno toga da bi se taj projekt ocijenio prihvatljivim i da za njega dobijemo potvrdu o nastavku ulaganja. Kažem da je ovo bila jedinstvena prilika jer se vezala za Operativni program Zaštita okoliša koji se temeljio u dvije direktive s uporištima u pristupnim poglavljima – Direktivi o vodi za piće i Direktivi o pročišćavanju otpadnih voda. Kada su rađene studijska i projektna dokumentacija razmatrao se obuhvat aglomeracije i to je temeljni dokument za izradu projektne dokumentacije i za projektne prijave. U jednom trenutku je JASPERS otvorio mogućnost da se uz širenje sustava odvodnje, što je bilo primarno za ovaj program, razmotri i dio sustava za rekonstrukciju, a nema boljeg primjera za rekonstrukciju sustava vodoopskrbe i odvodnje nego u gradskoj jezgri. Utoliko je Grad Karlovac iskoristio mogućnost prijave i svojih dijelova te uložio financijska sredstva kako bi se sve ujednačilo te osiguralo da se radovi izvode usporedno, a ne sukcesivno jer bi se u tom slučaju veći broj godina radilo i radovi bi bili kompliciraniji te bi se podne plohe u više navrata narušavale i ne bi bilo moguće jednoobrazno po završetku projekta urediti sve ulice.

Rade se paralelno DTK mreža i plinovod. Je li to predviđeno europskim projektom, odnosno financira li se iz europskog projekta?

- Projekt ima prihvatljive i neprihvatljive izdatke, kada govorimo o europskim financijskim sredstvima. Ostale investicije su se uklopile i financiraju se iz proračuna gradova ili drugih isporučitelja. Prihvatljivim troškom se smatraju ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju te dijelove prometnica. Ukupna vrijednost projekta je 67,800.000 eura, a trenutačna vrijednost "europskih" radova iznosi gotovo 50 milijuna eura.

Izvodi li GIP Pionir u Zvijezdi i te dodatne radove koji nisu financijski prihvatljivi?

- Da, s time da se to ne smatra dodatnim radovima – obuhvaćeni su ugovorom s izvođačem.

Nazvao sam ih dodatnima u odnosu na osnovne radove koje predviđa projekt.

- Projekt obuhvaća sve te radove, osim što imamo usporedno ulaganje u instalaciju plina, kao i na drugim područjima aglomeracije – isporučitelj se uklapa u našu dinamiku i koristi se trenutak radova na trasi prometnica da položi svoje instalacije po svojim građevinskim dozvolama.

Ometaju li, odnosno usporavaju li ovi paralelni radovi radove na vodoopskrbi i odvodnji?

- Sve dodatno na bilo kojem gradilištu mora imati utjecaj na dinamiku, a predvidjela ga je i studijska dokumentacija. Ti su paralelni radovi razmatrani kroz komponente troška već na studijskoj razini i sama dinamika radova je već predvidjela obuhvat tih radova.

Hoće li radovi u Zvijezdi biti gotovi u svibnju sljedeće godine?

- Ne možemo to konačno zaključiti jer odluku o zahtjevima za potraživanje vremena koje dostavlja izvođač donosi glavni FIDIC inženjer angažiran na projektu, a FIDIC je Međunarodni savez inženjera-savjetnika. On o tome odlučuje sukladno osnovanosti tih zahtjeva. Moguće je da će se rok izvođenja radova produljiti, po zahtjevima izvođača.

Predviđeno je bilo da se radovi u Zvijezdi izvode tri godine.

- Da, 1060 dana.

Bi li taj rok bio kraći, da se nije odlučilo ulagati u plinovod i DTK?

- Mogao bi biti nešto kraći, no s obzirom na to da su najzahtjevniji radovi na kanalizaciji i ne mnogo, jer su sve ostale instalacije manje kompleksne i na manjim su kotama, pliće. Kanalizacija je najdublje i najvećeg je profila.

To da se radi sveobuhvatno, dakle da se ulaže i u ostalu infrastrukturu, a ne samo vodovod i kanalizaciju je bila politička odluka?

- Ne mogu reći da je to samo politička odluka. Takav pristup je logičan i namjera je obnoviti cijeli koridor ulice. Bilo bi nemoguće da se napravila rekonstrukcija vodoopskrbe i odvodnje i da se asfaltira puna širina ulice, a znamo da postoji još potreba i za drugom infrastrukturom. U nekim ulicama je velika zamršenost elektroenergetske mreže koju je trebalo izmještati te osigurati dodatne radove na srednjem i niskom naponu. Isto vrijedi i za vrelovod i za DTK mrežu ili plin. Sukcesivno pristupanje gradilištu ne bi dugoročno osiguralo brže izvođenje radova jer bi se ugovori sukcesivno sklapali i obuhvaćali bi još više godina. Zbog kompleksnosti uređenosti ulica i križanja instalacija je praktički nemoguće raditi višegodišnje i svako malo potkopavati instalacije očekujući da će se izvršiti dovoljno zbijanje i naknadno potpuno uređenje ulica u punoj širini.

Drugim riječima, kada sva ova ulaganja okončamo ulice ćemo popločiti i nećemo dirati 50 godina?

- Tako je. Na razini Republike Hrvatske starost cjevovoda je veća od 50 godina, kao i vodoopskrbe koja se do sada koristila u Zvijezdi.

Je li na križanju Radićeve i Šetališta doktora Franje Tuđmana provedena sva infrastruktura predviđena projektom?

- Svaki vlasnik svojih instalacija je u pojedinoj ulici razmatrao potrebu kako ulagati. Mi kao javni isporučitelj vodne usluge smo predvidjeli izgradnju cjevovoda vodoopskrbe i kanalizacije. Djelomično je tu s manjom duljinom vrelovoda prisutna Gradska toplana, u pojedinim ulicama ulaže Hrvatska elektroprivreda, Grad Karlovac u svim ulicama uređuje prometnice i DTK mreže. Ne možemo reći da su u svim ulicama prisutni svi radovi, ali se u svim ulicama gradi većina nabrojane infrastrukture.

Tamo je najavljeno popločenje, a navodno je na tom križanju izvedena samo kanalizacija.

- Pitate li hoće li se bilo gdje uređivati ulice prije nego što će biti završeni svi radovi?

Da.

- Tako nešto nadzorni inženjer neće odobravati jer se podrazumijeva da svi glavni cjevovodi zajedno s priključnima moraju biti izvedeni prije uređenja ulica. Ne bi imalo smisla da se postavljaju kocke, a da se onda opet kopa.

Što se radi sa starom kanalizacijom?

- Predviđeno je da će se staru kanalizaciju koja je na nižim kotama u odnosu na novu, gdje se zapravo vertikala koridora za kanalizaciju preklapa, puniti betonom ne bi li se stvorila statička stabilnost starog cjevovoda, da ne bi došlo do propadanja nasipnog materijala u stari sustav odvodnje. Način izvođenja nove kanalizacije je predviđen glavnim projektom.

Zbija li se stara kanalizacija u zemlju?

- Ne. Vrši se otvoreni iskop i nova se se ugrađuje standardnim pristupom montiranja.

U Kraševoj je napukla, među ostalima, s jedne strane zgrada KAMOD-a, a s druge Veleučilišta u Karlovcu i tamo je navodno šteta 1,3 milijuna eura. Što pomislite kada vidite takve pojave? Ujedno, kako prije dvadesetak godina kada je na istome mjestu polagan kolektor nije bilo takve štete?

- Teško mi je ulaziti u to što se događalo davnih dana, no bilo je štete. Odobrenje od konzultanta Europske komisije smo dobili tridesetak dana prije zagrebačkog potresa, a postupci javne nabave su završeni u mjesecu kada je došlo do potresa u Petrinji. Svi stručnjaci koji su davali mišljenje na način izvođenja radova na potezu od Kraševe do Ruskog puta na koti od gotovo sedam metara dubine su zaključili da bi izvođenje tih radova bez talpi izazvalo veće vibracije i veća oštećenja na okolnim objektima. Razmatrana je i metoda primjene armiranobetonskih pilota, a geomehaničari su dali mišljenje da je zaštita građevinske jame talpama najprimjerenija.

Dakle, da se koristila druga metoda, šteta bi bila veća?

- Radovi bi se tada izvodili bliže objektima. Možda ne bi bilo za izvođenja radova toliko vibracija, ali bi se za bilo kakve naknadne intervencije radi oslobađanja prostora za priključke dodatno dinamički djelovalo na okolne objekte i zauzeo bi se velik dio gornjeg dijela ulice gdje imamo jako velik broj priključaka – treba osigurati pristup blizini temelja tih objekata svim instalacijama koje smo nabrojali, dakle ne bi bilo moguće spojiti svu infrastrukturu prema objektima. Bez obzira na sve te utjecaje, geomehaničari su rekli da je izvođenje talpi najbolji izbor, u skladu s projektom. Između nas kao naručitelja i izvođača je nadzor i angažirali smo sve stručnjake koje smo bili kao ulagač obvezni angažirati. Dakle, o svim okolnostima gradilišta se izjašnjava nadzor s izvođačem.

Radi li GIP Pionir sukladno ugovoru i postoji li mogućnost raskida ugovora?

- Prerano je razgovarati o raskidu ugovora jer je to uvijek velik rizik na europskim projektima. Nadzor treba razjasniti okolnosti nastanka tih šteta. Ne možemo kao naručitelj reći da je sva šteta bila neizbježna jer se zaista radi o osjetljivom području i o području na kojemu su objekti zaista bili izloženi potresima. Postoji štetan udio utjecaja gradilišta na tim objektima koji je sada prevladavajuć u odnosu na početno stanje kada je utjecaj imao uglavnom potres. Kao naručitelj u niti jednom trenutku nismo negirali štetu nastalu zbog gradilišta. Ne može se na to gledati blakonaklono niti opušteno. Situacija je vrlo ozbiljna i to kao naručitelj moramo uzimati u obzir.

Razgovarao: Marin Bakić