ZOOM POLITIKON

ZOOM POLITIKON

Alenka Košiša Čičin-Šain: U kratkom roku je moguće izgraditi 5000 stanova za najam za mlade obitelji po modelu POS-a, a to je ključno za ostanak u Hrvatskoj

Alenka Košiša Čičin-Šain: U kratkom roku je moguće izgraditi 5000 stanova za najam za mlade obitelji po modelu POS-a, a to je ključno za ostanak u Hrvatskoj

"Naša stranka ne nastupa samostalno na izborima nego u koaliciji. Šteta je što nema nikoga iz Karlovca. Tako se dogodilo", kaže glavna tajnica Narodne stranke – reformisti i predvodnica liste u VII. izbornoj jedinici.

"Možemo provesti program jer imamo iskustva. Po tome se razlikujemo od drugih", poručuje Alenka Košiša Čičin-Šain, glavna tajnica Narodne stranke – reformisti i predvodnica liste koalicije reformista, Primorsko-goranskog saveza, Istarskog demokratskog sabora, Unije Kvarnera i Stranke hrvatskih umirovljenika na izborima za Hrvatski sabor u VII. izbornoj jedinci, pa s njome o tome razgovaramo u novom intervjuu iz ciklusa ZOOM POLITIKON.

Postoji li u Karlovcu organizacija Narodne stranke – reformisti?

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

- Postoji. Nije proaktivna, ali imamo članstvo s kojim centrala redovno komunicira. Morate biti svjesni toga da se velik broj građana odmaknuo od politike unazad nekoliko godina zbog osjećaja da se ne može ništa u njoj ozbiljnije promijeniti. Došlo je do zasićenja političkog prostora koji je 1990-ih imao svoj velik rast. Tada se očekivalo da će doći do znatnijih promjena u kvaliteti života prije svega. Kako se to nije dogodilo, splasnuo je optimizam. Mlađe generacije su pretežito orijentirane na pitanja posla i preživljavanja, a manje na politiku i mogućnost promjene.

Ipak ste unatoč toj pasivnosti sastavili listu. No, na njoj nema kandidata iz Karlovačke, Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke – svi su iz Primorsko-goranske županije i Zagreba.


- Ima kandidata iz Sisačko-moslavačke županije. Reformisti ne nastupaju samostalno na izborima nego u koaliciji. PGS, IDS i Unija Kvarnera su regionalne stranke i imaju svoja mjesta na listi. Šteta je što nema nikoga iz Karlovca. Tako se to dogodilo.

Kakvi kadrovi čine listu?

- Uglavnom općinski, gradski i županijski vijećnici ugledni u svojim sredinama. Neki su bivši vijećnici, ali su zapaženi na lokalnim razinama, primjerice viša medicinska sestra, netko tko je dao doprinos za bolji život u svome kraju.

Reformisti ne izlaze na izbore u XI. i XII. Izbornoj jedinici, a u osam izbornih jedinica ste dio koalicije "Rijeke pravde", no zašto ne i u preostale dvije?

- Imamo točkastu koaliciju. Prije tri mjeseca je prvo došlo do dogovora između Fokusa, IDS-a i PGS-a, dakle stranaka centra. Nakon skupa opozicije na Markovom trgu u Zagrebu se ušlo u pregovore za ulazak u širu koaliciju predvođenu Socijaldemokratskom partijom Hrvatske, a onda su se neke stranke odlučile ne priključiti tom projektu jer su procijenile da bi im to donijelo manje od drugih mogućnosti. Trebalo je potisnuti partikularne interese. Veći broj stranaka u koaliciji bi dao bolji rezultat, posebice u IX. i X. izbornoj jedinici.

SDP je vaš partner, a Vi ste liberalna centristička stranka...

- Apsolutno. Mi smo lijevi centar.

Je li SDP u tom pogledu zastranio u populizam, izgubio kompas?

- Hrvatska treba čvrstu oporbenu stranku i bez toga nema sreće za Hrvatsku kao niti za bilo koje društvo. Smjenjivost nositelja vlasti je poanta demokracije. SDP je doživio raskol. Možda je trebalo poraditi na ujedinjenju, a mislim da jest. Procijenili smo da je zbog općeg dobra dobro smanjiti stranačke apetite radi ostvarenja načela smjenjivosti vlasti, što je ključno za Hrvatsku.

Je li smjenjivost vlasti ono što Vas je uvelo u koaliciju s SDP-om? Nije teoretski nemoguće, a bilo je i tako, da koalirate s Hrvatskom demokratskom zajednicom.

- Nikad nismo s njima koalirali. Pružali smo im podršku u cilju realizacije nekih projekata. Hrvatska će se razviti samo ako će u izvršnoj vlasti postojati razumijevanje za to da su potrebni neki projektni zahvati radi boljeg života. Jedan od takvih projekata je brza pruga Zagreb – Varaždin – Čakovec da se putuje na relaciji Zagreb – Čakovec 40 minuta, a to bi dovelo do bolje fluktuacije radne snage i ona bi iz Hrvatskog zagorja i Međimurja imala priliku za bolje poslove. No, do toga se nije došlo. Niti projektna dokumentacija nije završena, pa smo smatrali da se radi o prevari i da ne valja podržavati više tu projektnu shemu.

Zadnja vijest na mrežnoj stranici reformista glasi da je Matija Posavec s Nezavisnom platformom Sjever najveća prevara izbora. Zašto ste izdali takvo mišljenje?

- Svi smo izrasli iz Hrvatske narodne stranke, a onda je došlo do raskola i 2014. godine su se formirali reformisti. Kolega Posavec je kao međimurski župan dobro kotirao kod birača, međutim dogodio se onda incident s namještanjem posla, pa je došao pred podizanje optužnice. Procjenjuje kako da do toga ne dođe, da spasi glavu. Sada gleda tko će biti na vlasti, da izbjegne odgovornost. Dosta je popularan u Međumirju. Dobio je i nakon spomenutog incidenta podršku gotovo 80 posto glasova na izvanrednim izborima i za očekivati je da će neke glasove dobiti i sada. Priklonit će se onima koji će oformiti vlast. Zato predstavlja prevaru.

Čime bi se reformisti rukovodili nakon izbora?

- Ako smo u predizbornoj koaliciji s SDP-om, budite sigurni da nećemo stupiti u koaliciju s HDZ-om. To Vam odmah mogu reći.

Sedma izborna jedinica je prostorno najveća. Jeste li u njezinom obilasku i kako Vam se čine ti krajevi?

- Bila sam izabrana u Hrvatski sabor u VI. izbornoj jedinici u kojoj je tada bila Sisačko-moslavačka županija. Tada sam jako dobro upoznala tu županiju i cijelu tu problematiku i mislim da se od 2008. godine, kada mi je mandat završio, nije ništa bitno promijenilo, osim što je ta županija ušla u dodatne poteškoće. Sedma izborna jedinica je prostorno ogromna jer je taj prostor ispražnjen. Tako velika izborna jedinica obuhvaća raznorodnost i potreba i interesa. To je problem kod VII. izborne jedinice jer je teško uspoređivati interes Petrinje i interes Karlovca, a Pag pak s time nema nikakve veze i ima vlastitu problematiku. Fokusirali smo se u programu na decentralizaciju, da se razina odlučivanja spusti na gradove ili općine jer bi se tamo odlučivalo brže i lakše s obzirom na to da najbolje vide problematiku. Najbolji primjer za ovo o čemu govorim je građevinska inspekcija koja je centralizirana i dok shvati što se događa sagradi se cijeli hotel bez dozvole. Mnoge druge funkcije isto tako treba decentralizirati. Valja istaknuti da je obnova od potresa na području Sisačko-moslavačke županije podbacila. Prve tri godine se nije događalo ništa, a nešto se obnova dinamizirala dolaskom Branka Bačića za resornog ministra, ali tada je opet došlo do obnove javnih objekata i višestambenih zgrada, što još nije završilo, a najosjetljivije je pitanje obiteljskih kuća – od 630 ih je obnovljeno svega 30. Stanovnici kontejnerskih naselja su preseljeni u višestambene zgrade, a ne na svoje posjede. Ako želite da se neki kraj demografski ne prazni, treba izlaziti u susret stanovnicima. Obnova tih šest stotina kuća, što nije previše težak graditeljski zadatak, je bitna za opstojnost cijelog tog prostora koji je počeo erodirati za Domovinskog rata, pa smo imali gospodarsku degradaciju tog prostora privatizacijom i propašću velikih tvrtki. Ako sada nakon potresa ne podupremo ljude da žive tamo, taj ćemo kraj u potpunosti demografski zapustiti.

Kako to učiniti?

- Četvrta tema našeg programa je obnova na Baniji, a u narednih godinu dana treba obnoviti sve obiteljske kuće. Za to postoje financijska sredstva. Taj se posao može obaviti za godinu dana. Treba te ljude nadalje motivirati olakšicama da se bave poljoprivredom. Neće se tako u jednom mandatu obnoviti demografija tog prostora, ali će se zadržati stanovništvo, a time će se polako početi vraćati i oni koji su otišli. Nije život u Irskoj ništa bolji od života u Hrvatskoj, ako se pruži za to prilika.

Jesu li ta područja osuđena na stalno zaostajanje?

- Neće biti zauvijek zaostala. Bila su razne ideje o tome koga tamo naseliti. Ne treba se baviti time nego dati priliku za razvoj. Treba davati olakšice i poticaje, da postoji proizvodnja. Predvidjeli smo porast plaća u Hrvatskoj kroz četiri godine na 80 posto prosječne plaće u Europskoj uniji. Predlažemo i da se smanji oporezivanje rada, a uveća oporezivanje kapitala. Valja udvostručiti prag za ulazak u sustav PDV-a za obrtnike. Tako ćemo potaknuti ljude da ostanu u obrtništvu i generirat će se radna mjesta u prostorima kao što su ovi u VII. izbornoj jedinici. Iznimno je važno umanjenje troška za struju i grijanje dostupnošću solarne energije za obiteljske kuće, javne zgrade i višestambene zgrade. U Topuskom mogu stanari postaviti fotonaponsku elektranu koja nije na njihovom objektu, nego u neposrednoj blizini po modelu zadruge. Tako se vraća kroz osam godina povrat te investicije. Nakon osam godina imate mogućnost biti u statusu korisnika solarne energije i nemati troška, da račun iznosi nula eura, do završetka trajnosti te elektrane, a to je oko 30 godina. Sve to omogućuje da se taj prostor ne napušta. Nije bolji život u centru Zagreba u odnosu na život u Hrvatskoj Kostajnici, samo uvjeti moraju biti bolji.

Nije li porezno rasterećenje rada, a opterećenje kapitala neskladno s liberalnom ideologijom?

- Ne vidim da je to tako. Jedno je stabilna zemlja koja je u kapitalizam ušla prije dvije stotine godine, a drugo je kada govorimo o tranzicijskoj zemlji, a mi smo i dalje jedna takva. Nije normalno da neke tvrtke, a naročito banke, toliko zarađuju dok imate problem s plaćanjem doprinosa na plaće.

Nije li iluzorno očekivati ulaganja kakva nudite jer na tim depriviranim područjima u velikoj mjeri žive siromasi u trećoj životnoj dobi?

- Varate se. U urbanijim sredinama je postavljanje takvih fotonaponskih elektrana bitno. Sada već postoje poticaji za obiteljske kuće, ali je teško doći do njih. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je nedavno raspisao javni poziv koji je trajao par sati i zaprimljeno je 12.000 zahtjeva. Interes postoji, ako se država podmetne kroz institucije, da potpomogne takve modele.

Po struci ste arhitektica. SDP nudi politiku priuštivog stanovanja. Imaju li reformisti rješenje?

- Još u razdoblju od 2000. do 2004. smo ponudili izgradnju stanova po modelu poticane stanogradnje kao rješenje. Radimir Čačić je bio tada ministar javnih radova, a ja sam vodila Upravu za stanogradnju i 15.000 ugovora smo ostavili. To treba nastaviti, ali ne više za prodaju, nego za najam za mlade obitelji, uz uvjet da najam nije veći od četiri do pet eura po četvornom metru stana. Nije prirodno da netko s 35 godina živi s roditeljima jer si ne može priuštiti najam. U drugim zemljama je najam nešto normalno i nije ekstremno visok. U kratkom roku je moguće izgraditi pet tisuća stanova po modelu POS-a za najam. To je ključno za ostanak u Hrvatskoj.

Nudite vaučere za obrazovanje. O čemu se tu radi?

- U našem koalicijskom programu za VII. Izbornu jedinicu nismo to predvidjeli.

To sam pronašao na vašoj mrežnoj stranici.

- To je program reformista i vrijedi za cijelu zemlju. Obrazovanje je ključ poboljšanja strukture stanovništva, pa i kulture naroda. Vaučeri bi omogućili onima slabijih imovinskih uvjeta da steknu više obrazovanja.

Izborna kampanja je burno započela uključenjem predsjednika Republike. Što mislite o tom potezu Zorana Milanovića?

- Dobro je da se na taj način uključio. Dao je strast kampanji i politici te zaintrigirao građane. Nisam primijetila da je rekao neku neistinu. Drugo je pitanje slažem li se s narativnom. Dopustite da to bude moja stvar.

Je li po Vama dobar predsjednik Republike?

- Jest. Dobro je uravnoteženje. Jedini je dobar uteg na vagi. Uvijek mora postojati dobra opozicija jer je ona jamstvo dobre vlasti. Došlo je unazad sedam ili osam godina do neravnoteže i prisutnost Predsjednika je dovela do veće ravnoteže, ali i je uvela i strast, a bez nje nema politike.

Pretjeruje li se u opisivanju stanja u Hrvatskoj katastrofičnim ocjenama? Hrvatska je članica Europske unije, eurozone, Šengenskog prostora i drugih institucionalnih okvira koji ne dopuštaju da zemljom zavladaju kaos i bezumlje.

- Bruxselles će se više brinuti za sebe nego za nas i na nama je da se brinemo za sebe. Živi se bolje, organiziranije i urednije u Austriji nego u Hrvatskoj. U programu naglašavamo da prosječnu plaću do kraja mandata podignuti na 80 posto europskog prosjeka. Trećina od 1,260.000 umirovljenika živi ispod razine siromaštva. Do kraja mandata mirovine treba uvećati za 50 posto, odnosno dovesti paritet mirovine u odnosu na plaće na 67 posto, a danas je 45. To treba napraviti u naredne četiri godine kako bi život u Hrvatskoj više ličio onome u zapadnim zemljama. Pravosudne institucije moraju preuzeti svoj vid odgovornosti. Misli se na pravosuđe kada se govori o katastrofičnosti, na dugotrajno rješavanje predmeta i nekorektno prosuđivanje te na svekoliku korupciju i klijentelizam. Nitko ne kaže da ne možete nekog bliskog zaposliti, ali kriterij mora biti prvenstveno kvaliteta.

Razgovarao: Marin Bakić

 

Izdvojeno


Reci što misliš!