Do 2050. godine Hrvatska mogla biti klimatski neutralna zemlja

Plitvička jezera čine tek 1 posto površine tog najvećeg i najstarijeg hrvatskog nacionalnog parka. Više od 80 posto čine šume. Najsuvremenijom Lidar tehnologijom prebrojeno je koliko točno stabala ima na Plitvicama, određena je i njihova visina, masa, pa i količina ugljika koji je vezan u tim stablima. Rezultate je predstavio Nacionalni park u suradnji sa Šumarskim fakultetom. 

Carstvo šuma

Sadržaj se nastavlja...

16 jezera i raskošni slapovi najveći su fokus brojnih posjetitelja - no nacionalni park od 300 kvadratnih kilometara, približno iste površine kao otok Hvar, čini carstvo šuma.

Ima ih nešto više od 4 milijuna i 7 tisuća, pa se može reći da svaki Hrvat u Parku ima svoje stablo, prebrojeno je to upotrebom laserske tehnologije prvim takvim snimanjem u Hrvatskoj. Upravo su šume jedan od najučinkovitijih alata u borbi protiv globalnog zatopljenja.

''Ovdje zaista je ogromna bio raznolikost, a posebno bih istaknuo tu jedinstvenu prašumu Čorkova uvala koja se proteže na nekih 80 hektara koja je zapravo kao takva netaknuta'', kazao je Tomislav Kovačević, ravnatelj Nacionalnog parka Plitvice.

Velika zagovornica borbe protiv klimatskih promjena, donedavno RTL-ova meteorologinja kaže da bi do 2050. godine Hrvatska mogla biti klimatski neutralna zemlja.

''Da bismo bili klimatski neutralni ne možemo samo smanjiti emisije ugljika odnosno stakleničkih plinova općenito nego moramo nabaviti, moramo osigurati i ponore'', rekla je Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

A šume su najveći kopneni ponor ugljika.

''Prema najboljim scenarijima, prema najambicioznijim politikama i strategijama mi možemo doći eventualno do 89,4 posto smanjena emisija ugljičnog dioksida. Onaj ostatak, od 11 posto, nešto manje od 11 posto, moramo osigurati na ovaj način ponorima, želimo da to budu i tehnološki razvijeni ponori ugljika, ali želimo da to budu i prirodni ponori. To je upravo ono što nam Plitvička jezera i ovaj projekt pružaju, jednu dobru priliku da vidimo da Hrvatska ima zaista ponore i da može računati na svoju bio raznolikost i na svoju prirodu upravo u toj borbi protiv klimatskih promjena'', kazala je Mazzocco Drvar.

Resorni ministar sličan bi projekt proveo i u ostalim zaštićenim područjima Hrvatske.

''Želimo u narednim razdoblju procijeniti kolike su zalihe šumskog bogatstva u našem zaštićenim područjima ovakvim ili sličnim snimanjima i vidjet kako ih i na koji način povećati'', izjavio je Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Strategija Europske unije nalaže da se do 2030. godine na razini cijele unije posadi 3 milijarde stabala.