Podsjetimo, predsjednik Milanović ušao je u kampanju kao SDP-ov kandidat za premijera, nakon čega je uslijedilo upozorenje Ustavnog suda

Ustavni sud održao je izvanrednu sjednicu oko izbora i angažmana predsjednika Zorana Milanovića u predizbornoj kampanji i nakon objave prvih rezultata izbora. Tema sjednice bio je nadzor nad ustavnošću i zakonitošću parlamentarnih izbora održanih 17. travnja. Nakon sjednice uslijedila je izjava za medije predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića.

"Ustavni sud pravodobno je upozorio predsjednika da njegovo kandidiranje i isticanje kao kandidata je nespojivo s ustavnim položajem predsjednika Republike. Upozoren je da mora odmah podnijeti ostavku ako za vrijeme obnašanja dužnosti se kandidira za Sabor ili nastupa kao kandidat za predsjednika Vlade. Ustavni sud je pozvao SDP i predsjednika da odmah prestanu s aktivnostima koje nisu sukladne Ustavu", kazao je uvodno Šeparović.

Sadržaj se nastavlja...

"Ustavni sud primjećuje da je DIP 20. ožujka u vezi s istupima predsjednika Republike pozvao predsjednika da se suzdrži od sudjelovanja u promidžbi na strani bilo koje koalicije. DIP je pozvao sve sudionike izbornog postupka da vode računa o odredbama izbornog zakona. Ustavni sud utvrđuje da je SDP postupao po upozorenju Ustavnog suda međutim, Predsjednik Republike više je puta izjavio da neće postupati tako i kontinuirano je kršio upozorenje isticanjem da je u kampanji, prezentirajući politički program i članove svoje kampanje. Dakle, nastupao je kao kandidat za predsjednika Vlade", kazao je Šeparović.

"Tijekom cjelokupne kampanje predsjednik je postupao suprotno Ustavu te je doveo u pitanje vladavinu prava i demokratski višestranački sustav. Ustavni sud naglašava da predsjednik poseže prisegu. Polazeći od svojih ovlasti, Ustavni sud utvrđuje da se svojim izjavama i ponašanjem Predsjednik Republike doveo u poziciju da ne može biti ni mandatar za sastav buduće Vlade niti predsjednik Vlade. Predsjednik Republike ne može biti i kandidat za mandatara za sastav Vlade, svako drugačije tumačenje ugrožava demokratski poredak. U predlaganju budućeg mandatara moramo biti svjesni te činjenice", kazao je Šeparović dodajući da nakon prvotnog upozorenja Ustavni sud nije želio utjecati na volju birača daljnjim upozorenjima te da volja birača na izborima nije dovedena u pitanje.

Devet sudaca glasalo je za, troje je bilo protiv, a jedan sudac odsutan, dodao je Šeparović.

'Sada je gotovo. Ne može biti mandatar'

"Svatko se dužan držati Ustava i zakona, Ustav je iznad građana i predsjednika Republike, Sabora i Vlade. Predsjednik je upozoren da može sudjelovati u kampanji ako podnese ostavku. Sada je gotovo, ne može biti mandatar za sastav Vlade. Mi smo izrekli svoj stav da se on svojim postupanjem doveo u pozicijiu da ne može biti mandatar i da političke stranke moraju o tome voditi računa, a da će o tome Ustavni sud donijeti posebnu odluku", pojasnio je Šeparović dodajući da je u pitanju još jedno upozorenje odnosno priopćenje Ustavnog suda.

"Ovo je institut koji postoji u Ustavnom zakonu i primjenjuje se već preko 30 godina", dodao je. Ukratko, Ustavni sud će zaustaviti svakoga tko pokuša Milanovića predložiti kao mandatara ili kao premijera.

"On je predsjednik Republike i mandatar. Međutim, prema Ustavu, predsjednik Republike povjerava mandat za sastav Vlade osobi koja je nakon obaljenih konzultacija uživa povjerenje većine zastupnika. Ne može istodobno biti kandidat za mandatara i predsjednik Republike jer ne može biti nepristran u tom ponašanju", dodao je Šeparović.

Nakon konstituiranja Sabora, donese li netko 76 glasova u kojima želi da Zoran Milanović bude mandatar i zastupnici to žele, a on u tom trenutku ili prije toga podnese ostavku, Ustavni sud će odlučiti hoće li tu odluku poništiti, potvrdio je Šeparović pojašnjavajući da odluku Ustavni sud može donijeti na temelju prethodnih upozorenja i temeljem svojih ovlasti.

"Ustavni sud može poništiti sve radnje, pojedine radnje ili odluke običnom većinom od sedam glasova", kazao je Šeparović. "Ovdje se ne radi o institutu povrede Ustava da bi predsjednik bio razriješen dužnosti. Međutim, to ne znači da predsjednik ili bilo tko drugi ne može povrijediti Ustav. Posljedica nije razrješenje koje je predviđeno u posebnoj proceduri nego je posljedica ta da Ustavni sud ne može dopustiti da se postupa protivno Ustavu i da se ne poštuju odluke Ustavnog suda", kazao je Šeparović.

"On je upozoren na vrijeme", ponovio je Šeparović: "Ako želi nastupati kao mandatar ili kandidat, mora odmah podnijeti ostavku. Nije to učinio i tako je sam sebe isključio iz mogućnosti da bude mandatar. Poništit ćemo odluku o dodjeli mandata, možemo poništiti odluku o dodjeli mandata gospodinu Milanoviću. Ako privremeni predsjednik da mandat za sastav Vlade Zoranu Milanoviću, Ustavni sud može tu odluku poništiti. Ne govorim da će se to dogoditi, neću odgovarati na hipotetska pitanja jer se to može zloupotrijebiti", kazao je Šeparović.

Na pitanje, je li to poništavanje volje birača ako žele Milanovića, ponovio je da nitko nije iznad Ustava, na ni građani, predsjednik, Vlada, Sabor, Ustavni sud...

Na pitanje, što je točno Milanović prekršio, Šeparović je kazao da je Milanović nastupao kao predsjednik Vlade, rekao je da jest u kampanji kao budući predsjednik Vlade i "prezentirajući svoj program i članove buduće Vlade". "Imamo nepobitne dokaze", kazao je Šeparović. Potvrdio je još jednom da Zoran Milanović ni u jednom trenutku ne može biti mandatar jer nije dao ostavku. A sudionici procesa koji govore da će ići Milanoviću s brojem potpisa? "To je njihov problem", kratko je rekao Šeparović.

"Ne može predsjednik republike sam sebi skupljati potpise. SDP je postupao sukladno upozorenju i u odnosu na SDP-ovo ponašanje nemamo dosad nikakve primjedbe. Ovo je stanje s jučerašnjim danom", kazao je Šeparović.

Na pitanje, što ako Milanović nastavi ignorirati upozorenja, ponovio je: "Predsjednik Milanović se sa svojim ponašanjem suprotnim Ustavu sam doveo u situaciju da se isključuje iz mogućnosti da bude mandatar i stranke koje će ga podržavati toga moraju biti svjesne. U slučaju potrebe, Ustavni sud će o tome donijeti posebnu odluku."

Na pitanje, je li to dovođenje građana u zabludu, jer su mislili da će Milanović moći biti mandatar, ponovio je da Ustavni sud nije htio utjecati na volju birača. "Mi smo svoje rekli upozorenjem 18.-og, sve je bilo jasno. Sad nakon izbora, Ustavni sud može poništiti rezultate izbora ako se radi o protupravnom ponašanju. Neovisno o neprihvatljivom postupanju presdjednika Republike, to ne dovodi u pitanje volju birača. Drugim riječima, on je povrijedio i doveo u pitanje regularnost izbora, ali ne do te mjere da bi Ustavni sud iz tog razloga poništio izbore. Ocjenjujemo da to postupanje nije takvo da je ključno utjecalo na regularnost izbora. Birači su znali koji je stav suda, nema ustavnog temelja da bi mi poništavali izbore zbog toga", kazao je Šeparović.

"Bilo je razmišljanja, ali htjeli smo izbjeći utjecati na volju birača", kazao je Šeparović o tome da tijekom izbora nije uslijedilo još jedno upozorenje Milanoviću. "Svjestan sam težine ove odluke i svoje osobne odgovornosti, znamo čemu ćemo biti izvrgnuti međutim, mi ne sudjelujemo u reality show-ovima i nikakve prijetnje i zastraživanja ne mogu utjecati na Ustavni sud. A to što je predsjednik govorio o nama ni na koji način nije utjecalo na našu odluku, nismo reagirali zato što smo se naljutili na predsjednika nego zato što nije poštivao naše upozorenje i postupao sukladno Ustavu", kazao je Šeparović.

Na pitanje koji su bili argumenti sudaca koji su bili protiv upozorenja, rekao je: "Iako u ovim postupcima nisu propisana izdvojena mišljenja, dopustit ću sucima da obrazlože zašto smatraju da ova odluka nije sukladna Ustavu odnosno zašto su glasovali protiv i to njihovo očitovanje ću objaviti na stranicama Ustavnog suda tako da javnost zna i vidi argumente. Ukratko, oni smatraju da nije bilo potrebe za reakcijom kad nismo reagirali prije, da je bilo i drugih izjava ne samo u kampanji, nego i ranije, i da se nismo trebali samo usredotočiti na ponašanje samo predsjednika Republike nego gledati širu sliku što je točno međutim, mi ovdje nismo raspravljali o odnosima predsjednika Republike i Vlade, ja osobno bih o tome imao štošta reći. Međutim, ovo je toliko jasno kršenje Ustava da ovo Ustavni sud nije mogao prešutjeti. Ovdje se ne radi o uvredama, klevetama, nikoga ne napadam, ovdje se radi o kršenju Ustava", kazao je Šeparović dodajući da nimalo ne podržava odnos kakav imaju Milanović i Plenković.

Na pitanje, zašto pred izbore Ustavni sud nije jasno rekao javnosti da Milanović ne može biti mandatar, nego to kažu tek sada, odgovorio je: "Rekli smo nešto puno jače: odmah morate podnijeti ostavku. Ne možeš nastupati, moraš odmah podnijeti ostavku i onda možeš biti kandidat na izborima. Upozorili smo na posljedicu da je moguće da se ponište izbori. Je li bolje poništiti izbore ili donijeti odluku da se predsjednik Milanović sam doveo do toga da ne može biti mandatar?"

Na pitanje, što ako Rijeke pravde predlože drugog mandatara, a Sabor izabere većinom Milanovića za predsjednika Vlade, Šeparović je kazao: "Svatko tko dobije mandat, sve političke opcije su dopuštene i Ustavni sud se neće miješati u to ni na koji način - manjinska vlada, većinska, to nije nešto u što bi se Ustavni sud miješao. Samo smatra da se predsjednik doveo u situaciju da ne može biti mandatar. Tako je, Sabor ne može izabrati Milanovića za predsjednika Vlade na ovim izborima", kazao je Šeparović. Na pitanje, krši li se time Ustav, kazao je da ne. "Svatko se dužan držati Ustava i zakona, svatko, i poštivati pravni poredak RH, a prevenstveno je to dužan predsjednik RH. I predsjednik Republike je prije stupanja na dužnost prisegnuo na vjernost Ustavu. Nitko nije iznad hrvatskog Ustava."

Na pitanje, da je prilično jasno da je Arsen Bauk u prvoj izbornoj jedinici bio umjesto Milanovića te da upozorenje suda javnosti nije bilo jasno, Šeparović je kazao: "Sve je bilo jasno. Mi nećemo poništiti izbore. Na vrijeme smo upozorili i rekli predsjedniku i SDP-u da ukoliko želi biti kandidat ili želi nastupati kao budući premijerski kandidat, mora odmah dati ostavku. Ja ne znam što tu ima biti jasnije. Ja sam i tada govorio, upravo na pitanje novinara, to uključuje i poništenje odluke o davanju mandata i poništenje odluke Sabora o izglasavanju povjerenja Vladi, rekao sam to sve na pressici što me sada pitate. Rekao sam sve to kao hipotetske mogućnosti, međutim druga je stvar što netko to nije slušao. Ustavne ovlasti predsjednika i njegova uloga kao nestranačke osobe."

Na pitanje, kako može poništiti odluku o izboru predsjednika Vlade, Šeparović je kazao da sud temeljem općih ustavnih ovlasti ne dopušta da se krši Ustav. "Kakav državni udar? To je svođenje neustavnog ponašanja u ustavne okvire", kazao je Šeparović vidno iznenađen pitanjem. "Oprostite, to su preteške riječi. To nema veze s državnim udarom. Ne može Ustavni sud raditi državni udar zato što netko nije postupao po Ustavu i slušao upozorenja."

O isteku mandata ustavnim sucima 7. lipnja i može li Milanović odugovlačiti da netko dobije mantat, kazao je da nema ustavne praznine jer se Ustavnim sucima po sili zakona mandat može produžiti za šest mjeseci.

Na pitanje, što kad jedan važan sudionik izborne kampanje krši Ustav, zašto Ustavni sud nije donio odluku o poništenju izbora ili drugu odluku kojom će se postaviti kao čuvar ustava nego ovako zbunjuje hrvatsku javnost - procjenjujući intenzitet postupanja Milanovićevog utjecaja na izborni rezultat te kako su to izmjerili, kazao je: "Upozorili smo javnost na moguće posljedice i nismo htjeli prije izbora se oglašavati da ne bi utjecali na volju birača. Nakon izbora, kad je volja birača iskazana, onda Ustavni sud reagira i kaže ovo što kaže danas: sam si se doveo u situaciju da ne možeš biti mandatar jer si kršio Ustav i postupao si protivno Ustavu i upozorenju Ustavnog suda. Nema govora o tome da bi Ustavni sud zbog toga poništavao izbore jer smo ocijenili da su birači znali da je to ponašanje suprotno Ustavu i jer su bili upozoreni, mi ocjenjujemo da to je utjecalo na kontaminitarnost izbora, ali ne u mjeri da bi ih zbog toga morali poništiti."

Na pitanje kada će novinari moći prisustvovati ovakvim sjednicama, kazao je: "Sjednice i rad Ustavnog suda je više nego javan i jedan od najtransparentnijih u Europi. Jedan od načina je i ova tiskovna konferencija. Mediji mogu, ali ne moraju - Ustavni sud je zaključio - kao što nijedan sud ne dopušta da budu na sjednicama gdje se vijeća i glasuje, tako mediji ne mogu biti na sjednicama gdje se glasuje radi toga da sačuvaju ustavni suci od mogućih pritisaka percepcije javnosti na njihovo izlaganje i zauzimanje stavova. Moramo biti potpuno zaštićeni, a mora se spriječiti i isticanje pojedinih sudaca u medijima. To imaju svi europski ustavni sudovi, i sud za ljudska prava...ne znam zašto smatrate da morate biti na sjednicama kad to nije slučaj ni na jednom sudu na svijetu. Razumijem vaš interes, i ja bih volio biti u redakciji Jutarnjeg lista kad se pripremaju određene teme. Možda paralela nije do kraja umjesna, ali Ustavni sud je itekako otvoren javnosti, ali mediji na sjednicama Ustavnog suda ne mogu biti prisutni. Ne morate se složiti sa mnom."

Na inzistiranje novinarke da je rad ustavnog suda javan i da sjednice mogu biti tajne ako to u nekim slučajevima obrazloži sud, te da je zatvorena sjednica iznimka, a ne pravilo, kazao je: "Ja to shvaćam kao dobronamjernu sugestiju ali, predstavnici tiska mogu biti nazočni sjednici. Mogu biti, dakle nema obaveze. Da ima, bili biste prisutni na svim sjednicama. Ustavni sud je odlučio da neće biti prisutni iz razloga koji sam rekao. To su prije bile predstave za javnost u kojima su suci oblačili toge i izlagali određene predmete. Mi smo odlučili biti maksimalno otvoreni kao što jesmo, ali do covid predmeta. Zato što je to nespojivo s načinom odlučivanja suda - da mediji budu na sjednici gdje se raspravlja bez zadrške, zna povisiti riječi i govori slobodnim rječnikom. I to je to. S druge strane, institut izdvojenih mišljenja doprinosi da vi mediji znate zašto su pojedini suci uskratili glas, nitko ih ne može cenzurirati. U većinskoj odluci su obrazloženi razlozi zašto je ustavni sud nešto odlučio, a u izdvojenoj su mišljenja sudaca."

Na komentar, da će ih neki sada možda prozvati jer će se neki birači sada osjećati prevarenima te da će Ustavni sud sada biti smatram političkim tijelom, te koji je vremenski rok sada za pojaviti se u Saboru nakon što DIP proglasi službene rezultate izbora, rekao je: "Nikakav kaos ne može nastati i nema potrebe za kaosom. Uloga Ustavnog suda je da neustavne situacije vrati u okvire ustava. Bili smo svjesni odgovornosti koju preuzimamo. Znali smo da u dijelu javnosti i političke javnosti ona neće biti blagonaklono prihvaćena i da ćemo biti izloženi uvredama i klevetama, jer smo ocijenili da bi postupali suprotno savjesti. Naše karijere su nebitne pod cijenu da nas se zatvori, mi moramo čuvati Ustav. Svi koji tako govore, trebali su se držati Ustava, a ne se sada pozivati na kaos i stvarati kaos."

Na inzistiranje novinara, da je problematičan tajming ove odluke Ustavnog suda, jer djeluje kao da se sada miješa u političke procese odlukom da predsjedniku brani da bude mandatar i premijer, rekao je: "Već sam odgovorio. Dakle, za tajming sam odgovorio - ovo je danas zadnji dan kad je Ustavni sud mogao reagirati, danas ili nikako. Rekli smo u upozorenju sve, ne možemo svaki dan nastupati i reći ovo možeš, ovo ne možeš, jasno je što se može, da je predsjednik mogao nastupati kao predsjednik, a ne sudionik i nismo htjeli utjecati na volju birača. Upozorili smo na poništenje izbora, odluke o mandataru, sve smo upozorili. Ne možemo sad reći: niste slušali, ali ustavni sud će se sada povući od straha da polijeva vatru benzinom. Uloga ustavnog suda je, ponavljam, da štiti vladavinu prava. Pozivamo na razum, na smirenje tenzija, da se svi vrate u okvire ustava, da se formira većina - u to se Ustavni sud neće miješati - ja vam dalje više nemam argumente."

"Nije isto poništiti volju birača od toga da se Sabor svodi u ustavne okvire", kazao je Šeparović na daljnje inzistiranje novinara: "Naša odluka bi bila potpuno jednaka, ovo nema veze s rezultatima izbora nego isključivo s ponašanjem predsjednika Republike protivno Ustavu. Nije to zabrana političkog djelovanja. Ne može imati konzultacije, ne može se sam sa sobom konzultirati. Naravno, kao predsjedniku republike to mu je dužnost sa svakim mandatarom, ali ne sam sa sobom."

Uskoro više...

Podsjetimo, predsjednik DIP-a Radovan Dobronić rekao je u četvrtak na konferenciji za medije da zbog Milanovića nije bilo potrebe za posebnim intervencijama, a na pitanje - jesu li zabilježili kakve slučajeve protuustavnosti tijekom kampanje, posebno u kontekstu izjava predsjednika Milanovića - Dobronić je rekao da su postupali po onome što je Ustavni tražio te da nisu našli razloge za posebne intervencije.

Predsjednik Milanović ušao je u kampanju kao SDP-ov kandidat za premijera, nakon čega je uslijedilo upozorenje Ustavnog suda da Milanović i SDP svoje predizborne aktivnosti moraju držati u granicama poštivanja Ustava. Ustavni sud je također naglasio da će pratiti tijek izbora i reagirati ako dođe do kakvih nepravilnosti.