Naš Ustav je napisan 1787. i i dalje se koristi te se pokazao vrlo otpornim. Njegovi autori su imali namjeru izbjeći da bilo tko ima previše moći

U Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" u petak je predavanje o američkim izborima i o američkom političkom sustavu predavanje karlovačkim gimnazijalcima održala američka diplomatkinja sa službom u Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu Claire Bea.

U studenom se održavaju izbori za američkog predsjednika, ali i za dio mjesta u američkom predstavničkom tijelu Kongresu te na razini američkih saveznih država i jedinica lokalne samouprave. Izbori se održavaju prvog utorka u studenom, ali ostaje nejasno zašto, a pretpostavka je da je to zbog toga što su u to vrijeme, krajem 18. stoljeća, kada je napisan Ustav Sjedinjenih Država, završavale žetve.

Sadržaj se nastavlja...

"Naš Ustav je napisan 1787. i i dalje se koristi te se pokazao vrlo otpornim. Njegovi autori su imali namjeru izbjeći da bilo tko ima previše moći te da svi u tadašnjih 13 saveznih država imaju politička prava. S obzirom na to da je Virdžinija bila najmnogoljudnija savezna država, strahovalo se da bi mogla prevladati u odnosu na ostatak zemlje. Stoga se donio amandman na Ustav, a sveukupno ih je usvojeno deset. Po tom prvom amandmanu, ovlasti koje nisu povjerene izričito federalnoj vlasti, odnosno nisu zabranjene saveznim državama, pripadaju upravo njima, odnosno lokalnim vlastima ili pojedincima", rekla je C. Bea.

Nastavila je da su autori Ustava razradili sustav podjele vlasti iliti kontrola i ravnoteža, kako se još to naziva. Po tome su tri grane vlasti i svaka ima neka ovlaštenja. Zakonodavnu vlast predstavlja Kongres i on donosi zakone. Predsjednik predstavlja izvršnu vlast i njegova je uloga da provodi zakone. On ima ovlasti i da stavi veto na zakon, ali Kongres to može poništiti. Sudska grana vlasti tumači zakone, a najviši sud je Vrhovni. Dakle, ako Kongres donese protuustavan zakon, a Predsjednik ga potpiše, Vrhovni sud ga može poništiti. Pojedinci se mogu sudovima obratiti s tvrdnjom da neki zakon ili neka mjera krše njegova ustavna prava, a Vrhovni sud se može s time složiti i oboriti zakon. Suce Vrhovnog suda predlaže Predsjednik, a imenuje Senat. Vrhovni sud je ujedno i najviši žalbeni.

Objasnila je da su tri glavne vrste izbora. "Jedan je za Zastupnički dom Kongresa, a on ima 435 članova iz svih 50 država u broju koji ovisi o populaciji tih saveznih država. Dakle, Texas daje najviše zastupnika jer je mnogoljudniji. Član Zastupničkog doma mora imati barem 25 godina i svake dvije godine se provodi reizbor. Senat je gornji dom Kongresa i broj stotinu članova – svaka savezna država daje po dva. Ustav je pisan tako da veće države ne prevladaju nad manjima. Da bi bio senator, moraš biti star barem 30 godina i reizbor je svakih šest godina, odnosno svake dvije se bira trećina Senata", pojasnila je.

Nastavila je da predsjednika Sjedinjenih Država neizravno biraju izbornici saveznih država, a ne birači izravno, mada u praksi izbornici slijede volju birača pojedine savezne države. Ukupno je 538 izbornika i kandidat mora dobiti povjerenje natpolovične većine da bi postao Predsjednik. Svaka država ima izbornika sukladno broju stanovnika. "Da bi se postalo Predsjednikom, osoba mora biti stara najmanje 35 godina i biti rođena u Sjedinjenim Državama. Formulacija nije skroz precizna i Vrhovni sud će se u budućnosti vjerojatno time baviti. Osoba može postati američki državljanin naknadno, a ne rođenjem, kako se postaje, uz neke iznimke, automatski, ili se može postati državljanin nasljeđivanjem državljanstva od roditelja. Kada je Barack Obama bio predsjednik postojale su lažne tvrdnje da je rođen u Keniji, a ne na Havajima. No, da je i rođen u inozemstvu, i dalje bi dobio državljanstvo jer mu je majka bila američka državljanka. Kada se američki senator iz Texasa Ted Cruz natjecao za Predsjednika, to se pitanje postavilo jer je rođen u Kanadi, no naslijedio je državljanstvo od roditelja", rekla je C. Bea.

Predsjednika se bira svake četiri godine, a moguća su dva uzastopna mandata, što se uvelo nakon što je Franklin Delano Roosevelt je bio predsjednik u četiri.

Republikanska i Demokratska stranka su toliko dominantne da se američki sustav smatra dvostranačkim jer i jest u praksi. "Mijenjalo se podosta s vremenom ono za što su se ove dvije stranke zalagale. Demokratska stranka se uglavnom povezuje s ljevicom, borbom za prava radnika, socijalnim politikama i unutrašnjim pitanjima, a Republikanska se veže s desnicom i bavi se ekonomskim i osobnim slobodama. Te stranke nisu držale stalne stavove glede vanjske politike. Prije 20 godina bismo rekli da je Republikanska stranka više intervencionistička, a sada bismo rekli da je obratno – da je više izolacionistička od Demokratske stranke", objasnila je C. Bea.

Dodala je da svaka stranka po državama ima povjerenstva koja kandidiraju pojedince za različite pozicije. "Isto tako, svaka država ima svoja pravila za to. I dalje postoje kružoci, sastanci na kojima se razgovara cijelu noć dok se ne dogovore tko im od kandidata odgovara. U većini država se održavaju klasični predizbori umjesto toga. Gotovo je sigurno da će Donald Trump na predsjedničkim izborima biti kandidat Republikanske stranke ove godine, a Joe Biden Demokratske. O tome se odlučuje tek na stranačkim saborima", navela je C. Bea.

Onaj tko je opozvan s mjesta Predsjednika, više ne može obnašati tu dužnost. Isto tako, u većini slučajeva osuđeni kriminalac ne može glasati, ali može biti Predsjednik. Ovisno u kojoj državi glasa, netko može biti kandidat za Predsjednika, a da ne može glasati za sebe, ako je osuđen.