Prošle je godine na području grada zasađeno 144 novih stabala, te još 147 stabala u poslovnoj zoni Mekušje. Dok je od 2014. do 2019. godine zasađeno još 1.028 stabala.

Niti jedno stablo se ne ruši ukoliko svojim zdravstvenim stanjem ne ugrožava sigurnost građana i imovine, a gradska Odluka o komunalnom redu nalaže da se svako uklonjeno stablo mora nadomjestiti novim kako bi se trajno očuvao postojeći fond stabala.

Karlovac često zovu i grad u parku, a po svojim je perivojima i drvoredima nadaleko poznat. Svoje zelene površine njeguje i štiti brojnim strateškim dokumentima; od Strategije grada, preko Prostornog plana uređenja, pa do hortikulturnih elaborata za, primjerice, Zvijezdu, Primorsku ulicu, ili Studije zaštite i revitalizacije krajobrazne cjeline Stari grad Dubovac. Posebna pažnja vodi se o zaštićenim područjima kakav je Vrbanićev perivoj ili o stablima u  Marmontovoj aleji, a pomno se prati i zdravstveno stanje stabala označenih kao potencijalno opasnima.

Sadržaj se nastavlja...

Niti jedno stablo se ne ruši ukoliko svojim zdravstvenim stanjem ne ugrožava sigurnost građana i imovine, a gradska Odluka o komunalnom redu nalaže da se svako uklonjeno stablo mora nadomjestiti novim kako bi se trajno očuvao postojeći fond stabala. Posebna se pažnja pridaje stablima na gradilištima koja se moraju posebno očuvati i pravilno ih zaštititi. 

Uz Javnu ustanovu Natura viva koja brine o spomenicima parkovne arhitekture i tvrtku Zelenilo koja brine o javnim zelenim površinama, osnovana je i Komisija za zaštitu i uređenje zelenih površina Grada Karlovac koja rješava zahtjeve građana za uklanjanje i orezivanje stabala. 

    • Stabla u gradu nisu tu samo radi svoje ljepote, ona pozitivno utječu na kvalitetu zraka, smanjuju temperaturu i buku u gradu, stanište su brojnim životinjama i slično. Ali kao i drugi živi organizmi i stabla reagiraju na promjene u svom životnom prostoru koji se u gradu kroz vrijeme poprilično mijenjaju. Stoga se stablima u gradu posvećuje posebna pažnja, naročito vodeći brigu o neophodnosti zamjene starih, bolesnih i opasnih stabala, ističu u gradskoj upravi.

Stabla u gradu se sade ovisno o mjestu sadnje, ali i činjenice da su neke vrste posebno atraktivne u pojedina godišnja doba poput japanske trešnje, magnolije, sorbusi, likvidambar ili smreke koje se sade u novijim dijelovima grada kako bi za vrijeme blagdana bile okićene.

Naročito se briga posvećuje starim stablima jer svako od tih starih stabala ima veliku razgranatu krošnju koja daje hlad i pročišćava veću količinu zraka od tek posađenog mladog stabla. 

    • Karlovac ima velik broj stabala koja su u fazi fiziološke zrelosti ili fazi odumiranja. Stara stabla obilaze se nekoliko puta godišnje kako bi se uočile eventualne promjene na njima. Tužna bukva u Reinerovom parku, ispred Glazbene škole, koja se nagnula poduprta je još 2013. godine i danas krasi ovaj park. I to je još jedan od razloga zašto je teško ukloniti pojedino stablo, ali ako se staro i bolesno stablo nalazi u blizini dječjih igrališta, sportskih terena ili prometnice zbog opasnosti od mogućeg ozljeđivanja većeg broja ljudi, mora se ukloniti, kažu u gradskoj upravi Grada Karlovca.

Sve češće, uslijed jačih vjetrova, brojni građani javljaju se jer se boje za sebe i svoju imovinu i traže da se visoka stabla pored njihovih stambenih objekata uklone. Zdrava stabla, iako visoka ne predstavljaju opasnost, ali po svakom zahtjevu posebna komisija procjenjuje da li je stablo potrebno rušiti ili napraviti neki drugi manji zahvat. Tvrtka Zelenilo nadograđuje svoj katastar zelenih površina u kojem su evidentirane sve javne zelene površine; stabla, grmlje, živice, cvjetnjaci, ružičnjaci, parkovne pješčane staze...

Do danas je evidentirano oko 10 tisuća stabala na području  Karlovca. Prošle je godine na području grada zasađeno 144 novih stabala, te još 147 stabala u poslovnoj zoni Mekušje. Dok je od 2014. do 2019. godine zasađeno  još 1.028 stabala.