Tri općine po Popisu '21 imaju manje od 1000 stanovnika, a praktički je sigurno da im se već ove godine pridružila još jedna.

Čak 428 općina brojka je kakvu nemaju ni mnoge daleko veće i daleko bogatije zemlje od Hrvatske. Vlada RH, piše se posljednjih dana, intenzivno planira ukinuti 85 općina, odnosno "spojiti" njih 170-ak kako bi se smanjile te goleme brojke, no zasad nema informacija postoje li i konkretni planovi i koje su općine na potencijalnim listama za ukidanje i/ili spajanje.

Ipak, odlučili smo istražiti situaciju u Karlovačkoj županiji barem što se tiče broja stanovnika, koji bi svakako morao biti jedan od glavnih kriterija, iako ne nužno i jedini.

Sadržaj se nastavlja...

Tri (a zapravo četiri, uskoro i pet - o tome uskoro) općine Karlovačke županije imaju manje od 1000 stanovnika što bi po mnogima trebao biti glavni kriterij za odluke o ukidanju ili spajanju. Dvije su pritom zaista minijaturne štoviše pri samom su hrvatskom dnu - to su Saborsko sa 466 i Ribnik sa samo 362 stanovnika! 

Ispod granice od 1000 stanovnika je i Kamanje koje po posljednjem Popisu stanovništva ima 827 stanovnika, a iako bi bilo lijepo da se to nekim čudom nije dogodilo, uzevši u obzir demografske trendove praktički je sigurno da je na troznamenkasti broj stanovnika pao i Tounj, koji je u Popisu imao 1002 stanovnika, a podaci za 2021. (koji su u statusu procjene, no rijetko imaju prevelike greške) govore da ih je izgubio još 19. Na samom rubu je i Bosiljevo koje je prema Popisu '21. imalo 1040 stanovnika i vrlo je vjerojatno da će nakon ove ili sljedeće godine također biti na toj ne baš slavnoj listi.

Ispod 1500 stanovnika pa uzevši u obzir demografska kretanja u svojevrsnoj kritičnoj zoni su još i Lasinja (1322), Krnjak (1332) i Cetingrad (1491).

Kada su u pitanju gradovi trenutačno iz Vlade nema informacija o mogućem ukidanju odnosno promjeni statusa, iako je i brojka od 128 gradova apsolutno pregolema za zemlju veličine Hrvatske. Most je u više navrata predlagao da status izgube mjesta koja imaju manje od 10.000 stanovnika, odnosno da barem u takvim sredinama politički dužnosnici ne budu plaćeni, a u tom slučaju u Karlovačkoj županiji status grada izgubili bi Slunj koji prema posljednjem popisu stanovništva ima 4.224 stanovnika, te Ozalj sa 5.837 stanovnika. Na samom rubu našla bi se i Duga Resa koja po popisu ima 10.212 žitelja.

Dakako, broj stanovnika sigurno neće biti jedini kriterij, no ni drugi nisu bolji. Naime, prema posljednjoj kategorizaciji po indeksu razvijenosti, hrvatski su gradovi i općine podijeljeni u osam skupina, a u najrazvijenoj osmoj nije nitko iz Karlovačke županije, dok je u još uvijek razvijenoj sedmoj samo Karlovac. 

S druge strane, čak je pet općina svrstanu u prvu skupinu, dakle među najnerazvijenije općine Republike Hrvatske. Riječ je o Vojniću, Saborskom, Cetingradu, Plaškom i, napokon, Krnjaku koji je pri samom dnu ljestvice. U drugoj skupini nerazvijenih su općine Tounj, Ribnik i Generalski Stol te grad Slunj.

Saborsko, Ribnik i Tounj tako su po oba kriterija pri samom hrvatskom dnu, dok malo bolje stoje Bosiljevo i Kamanje iako i oni još uvijek spadaju u nerazvijene općine (četvrta skupina).