Svaki peti stanovnik Hrvatske star je 65 ili više godina. Tako veliki udio starih, uz sve manji broj mladih, sve manji broj radno aktivnih predstavlja veliki izazov i za ekonomski daleko bogatija društva.

Najvažnija poruka koju su poslali rezultati Popisa stanovništva 2021. stručnjacima, jest nastavak pada broja stanovnika od skoro 10 posto kao i povećanje prosječne dobi zbog čega se Hrvatska nalazi među populacijski najstarijim zemljama Europe i svijeta, no to za demografe nije novost, istaknula je u nedjelju u razgovoru za Hinu demografkinja Sanja Klempić Bogadi sa Instituta za migracije i narodnosti (IMIN) u Zagrebu.

Pojasnila da se depopulacijski procesi u Hrvatskoj nastavljaju i da su prisutni u svim županijama. U razdoblju između dvaju popisa, 2011. i 2021., broj stanovnika Hrvatske se smanjio za nešto više od 400.000, što je pad od skoro 10 posto. Demografski pad nastao je kao rezultat većeg broja umrlih od rođenih tj. negativnog prirodnog prirasta i većeg broja iseljenih od doseljenih tj. negativno migracijskog salda, kazala je.

Sadržaj se nastavlja...

Znanstvena savjetnica kaže da su demografi očekivali nastavak smanjenja broja stanovnika, no samo je bilo pitanje o kojem točno broju se radi.

Naime, migracijska statistika koja se prikuplja na godišnjoj razini relativno je nepouzdana, za razliku od vitalne, pa je trebalo čekati popis, a on je samo potvrdio nastavak negativnih demografskih tendencija.

Hrvatska se nalazi među populacijski najstarijim zemljama Europe i svijeta. Svaki peti stanovnik Hrvatske star je 65 ili više godina. Tako veliki udio starih, uz sve manji broj mladih, sve manji broj radno aktivnih predstavlja veliki izazov i za ekonomski daleko bogatija društva. To utječe na zdravstveni sustav, mirovinski sustav, socijalnu skrb i slično, ocijenila je.

Nepovoljna dobna struktura odražava se i na manjak radne snage koji se posljednjih godina nadoknađuje dovođenjem stranih radnika. S obzirom na poodmakli proces starenja i neuspješnost država u privlačenju hrvatskih građana iz iseljeništva na povratak i dalje će se morati oslanjati na strane radnike kako bi održavali gospodarski rast, smatra Klempić Bogadi.

Smanjenje broja stanovnika najizraženije je u gospodarski najslabije razvijenim područjima Hrvatske

Većina gospodarskih aktivnosti je koncentrirana u Zagrebu i na obali dok su druga područja Hrvatske u ekonomski znatno nepovoljnijem položaju. Usporedba županija prema bruto domaćem proizvodu po stanovniku pokazuje ogromne razlike u razvijenosti.

Klempić Bogadi ocjenjuje kako se potvrđuje utjecanje državne politika na iseljavanja stanovnika.

To je pokazalo i istraživanje Hrvatske udruga poslodavaca među osobama koje su odselile u inozemstvo nakon ulaska Hrvatske u EU, provedeno 2018. godine. Ono je pokazalo da je više od polovice ispitanika kao razlog odlaska navelo jedan od odgovara koji se odnose na opći društveni kontekst – neorganizirana i loše vođena država, besperspektivnost zemlje, zapošljavanje podobnih stranačkih ljudi, korupcija i kriminal i slično, kazala je.

Političari ne razumiju ili ne žele razumjeti, dugi niz godina upozorava se na ozbiljnost demografske situacije

Prošlogodišnji popis stanovništva proveden je u zaista neuobičajenim okolnostima pandemije bolesti COVID-19. Osim toga, u usporedbi s ranijim popisima bio je kompleksniji jer je trebalo pripremiti i online popisivanje, podsjeća demografkinja Klempić Bogadi na okolnosti koje su otežavale provedbu popisa i mogle dovesti do propusta.

Međutim, to je značajno smanjilo terenski dio popisivanje. U prilog propustima u organizaciji govori i činjenica kako je popis stanovništva trajao izuzetno dugo, čak dva mjeseca, a u odnosu na predviđeno vrijeme i dva se puta produžavao, podsjeća.

Na pitanje što bi demografi preporučili hrvatskoj vlasti, znanstvena savjetnica s IMIN-a kaže da oni već dugi niz godina upozoravaju na ozbiljnost demografske situacije, pa precizira:

Političari kao da ne razumiju ili ne žele razumjeti da se brojne njihove odluke odražavaju i na procese koji utječu na demografsku sliku Hrvatske. Država koja je polu-funkcionalna u mnogim segmentima, korupcija koja je gotovo postala normalnost, političko kadroviranje, sigurno nisu preduvjeti koji će učiniti Hrvatsku poželjnim mjestom za život i poboljšati demografske trendove, zaključila je.