Karlovački gradonačelnik Damir Mandić je istaknuo da je Hrvatska međunarodno priznata zahvaljujući prije svega hrvatskim braniteljima koji su tada bili u rovovima i hrvatskom vrhu na čelu s predsjednikom Tuđmanom.

- I sama sam pred 32 godine bila s tisućama Hrvata i Hrvatica u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića te osjetila ponos i snagu, radost i slavlje koje se ne da niti prepričati niti ponoviti. I danas se sjećam riječi predsjednika Franje Tuđmana koji je rekao da danas slavimo, a potom treba zasukati rukave i graditi novu demokratsku Hrvatsku. Bila su to teška vremena kada je trećina Hrvatske bila okupirana, rekla je jučer županica Martina Furdek Hajdin kademije na svečanoj akademiji povodom 32. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske u karlovačkom Zorin domu.

Organizirali su je Dokumentacijsko-memorijalni centar hrvatskih branitelja "Damir Pintar", Ministarstvo hrvatskih branitelja, Županija karlovačka i Grad Karlovac. Županica se prisjetila dana kad se trčalo u skloništa i bilo u  strahu za najbliže, gledali i slušali rakete koji su padali po voljenom Karlovcu.

Sadržaj se nastavlja...

- Onda je za šest godina Hrvatska postala cjelovita. Zasukali smo rukave, gradili i izgradili slobodnu, nezavisnu, modernu, suvremenu Hrvatsku koja je danas ponosna članica Europske unije i NATO saveza koja je danas dio Šengenskog prostora i eurozone, kazala je Furdek Hajdin.

Karlovački gradonačelnik Damir Mandić je istaknuo da je Hrvatska međunarodno priznata zahvaljujući prije svega hrvatskim braniteljima koji su tada bili u rovovima i hrvatskom vrhu na čelu s predsjednikom Tuđmanom.

- Da nije bilo toga, teško bismo bilo koga uvjerili da nas prizna. To vrijeme, zajedništvo, ta borba i volja nam je svima obveza, prije svega prema onima koji danas nisu s nama, rekao je Mandić.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je napomenuo da je predsjednik Tuđman 30. svibnja "trasirao smjer u osamostaljenje".

- Jedna od prvih smjernica bila je uspostaviti zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske u ostvarenje tog cilja. Nismo imali sreću ostvariti to u miru, već smo bili izloženi brutalnoj agresiji. Tu dolazi do izražaja hrvatski čovjek, njegova hrabrost i spremnost slijediti smjernice predsjednika Tuđmana. Bili smo izloženi nerazumijevanju međunarodne zajednice, naših ciljeva i okolnosti. Bili smo izloženi i međunarodnom embargu na uvoz naoružanja, no niti to nas nije spriječilo da se branimo. Kada smo dobili međunarodno priznanje dobili smo i novi motiv. Ustrajno smo svakodnevno gradili svoju zemlju. U operaciji Oluja smo oslobodili većinu teritorija, a 1998. jedinstvenim pristupom i mudrošću predsjednika Tuđmana i cijele naše diplomacije uspješno integrirali Podunavlje u ustavnopravni poredak, podsjetio je Medved i dodao:

- Vjerujem da ste svi prepoznali važnost prenošenja mladima te istine. Iskazujemo zahvalu svima koji su kroz povijest težili samostalnoj i suverenoj Hrvatskoj. Naša generacija je imala tu sreću da ostvari taj san.

Ustvrdio je da je Republika Hrvatska ostvarila gotovo sve strateške ciljeve.

- Ona je danas snažna i sigurna zemlja. Snažna je jer su joj temelji hrabri hrvatski branitelji i žrtva koju smo kao narod podnijeli za slobodu. Važno je nastaviti baš na tim načelima i u skladu s vizionarskim pristupom predsjednika Tuđmana ulagati energiju u to da bude još snažnija. Jedan od strateških ciljeva pred nama i za kojega moramo pronaći rješenje je demografska revitalizacija. Pronađimo model da očuvamo sve naše krajeve koji su danas, nažalost, pusti, uvelike stoga jer su bili spaljeni u Domovinskom ratu, jer je narod bio ubijan i protjeran. Vjerujem da i danas imamo mudrosti i snage ostvariti i taj strateški cilj za one koji dolaze nakon nas, ali uvijek inspirirani hrabrošću i žrtvom onih koji su bili s nama i koji su svoje živote položili na oltar domovine, poručio je Medved.

Dopredsjednica Dokumentacijsko-memorijalnog centra hrvatskih branitelja "Damir Pintar" Ivanka Vukas-Grdić je podsjetila da se u Karlovcu već dva desetljeća obilježavaju godišnjice međunarodnog priznanja hrvatske i posebno istaknula ulogu monsinjora Ferdinanda Vražića kao idejnog začetnika i onoga koji je zagovarao da se u toj tradiciji ustraje.