Cilj je pouzdanost i sigurnost isporuke toplinske energije uz smanjenje gubitaka u distribuciji, a novost je da će se Karlovčani moći grijati i tijekom zimskih noći.

Obnova vrelovoda karlovačke Gradske toplane polako ulazi u onu operativnu fazu, a tako je danas potpisan još jedan ugovor u sklopu cijelog projekta. Kako nam javljaju iz Toplane, radi se o ugovoru o revitalizaciji opreme na predajnom dijelu toplinskih podstanica i ugradnji upravljačkog sustava za vođenje i nadzor distribucijske mreže, tzv. SCADA. 

- Ugovor je potpisan sa zajednicom ponuditelja ATO Inženjering d.o.o. i Mato el-d d.o.o. u sklopu projekta Revitalizacija vrelovodne mreže u gradu Karlovcu.Revitalizacija će donijeti siguran i kontroliran rad karlovačkog centralnog toplinskog sustava te omogućiti bolju upravljivost i nadzor rada, kao i poboljšani sustav očuvanja energije tijekom rada sustava, izvijestila je agencija koja vodi odnose s medijima u ovom projektu financiranom iz europskih sredstava.

Sadržaj se nastavlja...

Kako navode, cilj je obnova vrelovoda i povećanje energetske učinkovitosti isporuke toplinske energije građanima Karlovca i poslovnim subjektima – korisnicima centralnog toplinskog sustava. Zbog dotrajalosti vrelovodne mreže dolazi do znatnih financijskih i materijalnih gubitaka te negativnog utjecaja na ravnomjernu i pravodobnu isporuku toplinske energije krajnjim kupcima, stoga će se projektom osigurati pouzdanost i sigurnost isporuke toplinske energije uz smanjenje gubitaka u distribuciji te će se stvoriti preduvjeti za noćno grijanje.

- Ovaj društveno koristan projekt usmjeren je na korištenje obnovljivih izvora energije, a njegovom provedbom, gubici topline u distribuciji toplinske energije bit će smanjeni s trenutnih 15 posto na manje od 8 posto. Također, od ukupne duljine trase vrelovodne mreže planira se zamijeniti 15,7 kilometara, odnosno 74 posto cijevi.
 
Projekt „Revitalizacija vrelovodne mreže u gradu Karlovcu“ sufinancira se sredstvima Europske unije. Procijenjena vrijednost projekta iznosi gotovo 134 milijuna kuna od čega su prihvatljivi troškovi 128 milijuna, a 103 milijuna dolazi iz bespovratnih sredstava EU fondova, putem ITU mehanizma.