U međuvremenu, 36.000 ljudi godišnje umre u nesrećama na poslu, prema studiji koju su proveli WHO i ILO

Nesreće i bolesti na radnom mjestu uzrok su smrti 1,9 milijuna ljudi svake godine, a tu brojku će pandemija koronavirusa dodatno pogoršati, navodi se u UN-ovoj studiji objavljenoj u petak.

Glavni uzroci prerane smrti muškaraca i žena su kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), moždani udar i srčane bolesti, navodi se u studiji, s tim što je predugo radno vrijeme glavni i sve veći čimbenik rizika.

Sadržaj se nastavlja...

U međuvremenu, 36.000 ljudi godišnje umre u nesrećama na poslu, prema studiji koju su proveli Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna organizacija rada (ILO), koja se temelji na podacima iz 2016.

Riječ je o prvoj zajendičkoj studiji dviju organizacija koja se odnosi na razdoblje od 2000. do 2016., dakle prije pandemije covida-19, napominje agencija France presse.

Znanstvenici koji su izradili studiju upozorili su da bi pandemija mogla pogoršati situaciju zbog tendencije da se radi više sati, a što je glavna prijetnja za smrt povezanu s radom.

Predugo radno vrijeme povezano je sa 750.000 smrtnih slučajeva, navodi se u studiji.

Oko 450.000 smrtnih slučajeva pripisano je zagađenosti zraka, poput fine prašine, plinova i dima.

Muškarci, ljudi stariji od 54 godine i radnici u jugoistočnoj Aziji i zapadnom Pacifiku bili su posebno izloženi riziku od smrti zbog profesionalnih opasnosti.

"Šokantno je da toliko ljudi doslovno ubija njihov posao", rekao je šef WHO -a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

"Naše je izvješće upozorenje državama i poduzećima koje ih poziva da zaštite zdravlje i sigurnost radnika tako što će ispuniti obvezu pokrivanaj zdravstvenih troškova radnika", rekao je Ghebreyesus.

Međutim, WHO je također izvijestio o obećavajućem trendu jer je stopa smrtnosti na poslu pala za 14 posto između 2000. i 2016. godine, zbog boljeg zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu.