Moguće je vidjeti i fosilizirane ostatke riba stare gotovo 400 milijuna godina.

U Aquatici je predstavljena nova stalna edukacijska infografika “Evolucija riba” uz popratnu izložbu fosila. Ovaj zanimljiv projekt nastao je u suradnji s Gimnazijom Karlovac i Prirodoslovnim muzejom Zagreb koji je osigurao nabavku originalnih fosila, a za vizualni identitet zaslužna je karlovačka tvrtka Infographic Box studio za dizajn infografika na čelu sa dizajnerom Borisom Benkom.

Znate li da su upravo ribe prvi kralješnjaci koji su se pojavili na Zemlji? To znači da se u kontekstu njihove evolucije govori općenito o evoluciji kralješnjaka. Prije otprilike 550 milijuna godina došlo je do eksplozije života i pojave mnogih različitih oblika životinja pa tako i ranih kralješnjaka. Kada znamo da su ribe preci prvih kopnenih kralješnjaka, onda razumijemo i da je njihova evolucija bila zaslužna za prelazak života iz vode na kopno.

Sadržaj se nastavlja...

Infografika „Evolucija riba“ prati njihov razvoj od beščeljusnica, preko oklopnjača i bodljikavih morskih pasa, potom dvodihalica i resoperki pa sve do hrskavičnjača i zrakoperki iz kojega mnogo možemo naučiti.

Primjerice, fetus svih kralješnjaka nalikuje ribi – s vidljivim škržnim prorezima, bez udova i s ribljim repom, a tek se s vremenom dijelovi embrija počinju razvijati na individualne načine. Prateći tako evolucijski niz, možemo pratiti razvitak organa i organskih sustava od riba kao najjednostavnijih kralješnjaka do čovjeka – kompleksnog stvorenja koje ima spoznaju o svome nastanku.

Povijest života možemo otkriti promatranjem bogatstva fosila ili okamina koje precizno bilježe vremenski trenutak nastanka. Neki od izvanrednih primjeraka mineraliziranih ili drugačije sačuvanih ostataka riba, biljaka i drugih organizama izloženi su upravo u vitrinama Aquatike duž evolucijskog zida, što upotpunjuje cjelovitu priču o fascinantnoj povijesti.

Radi se o fosilima trilobita, algi kremenjašica, cijanobakterija, školjkaša i glavonožaca koji potiču iz različitih geoloških razdoblja. Osim ovih, moguće je vidjeti i fosilizirane ostatke riba koji potječu čak iz srednjeg devona prije gotovo 400 milijuna godina, geološkog razdoblja u sustavu ere paleozoika koje se često naziva i dobom riba, te iz gornje krede, druge polovice posljednjeg razdoblja u mezozoiku. Neki primjerci su jako vjerno izrađene replike (kao što je uzorak sedimenta s fosilnim zubom morskog psa – MEGADOLONA), dok su neki originali, primjerice fosilno bilje i fosili glavonožaca.

(foto: Denis Stošić)