Radovi, napominje, ne bi trebali utjecati na dinamiku radova na gradnji komunalne infrastrukture, osim ako se baš ne bude pokazala potreba za nekim većim arheološkim istraživanjem.

Arheolozi su ponovo na ulazu u karlovačku Zvijezdu, i to na križanju Radićeve ulice i Ulice Matije Gambona gdje je su na svjetlo dana opet provirila tzv. "Nova vrata" koju su tijekom davnih dana Karlovčani nazivali i "Turskim vratima". 

Impoznatni su temelji izvedeni u cigli koji i ovako ispod razine zemlje plijene pozornost, no o čemu se točno radi razgovarali smo s kustosicom Arheološkog odjela Muzeja grada Karlovca Mateom Galetić. Kako je za KAportal objasnila arheologinja, inače zadužena za ovaj stručni dio kod provedbe projekta Aglomeracije u Zvijezdi, ovi su radovi u većem opsegu nego što su na istoj lokaciji bili tijekom 2018. i 2019. godine.

Sadržaj se nastavlja...

Pod zaštitom konzervatora

- Poziciju tzv. Novih vrata smo tada istraživali, međutim nismo istražili ovaj, rekla bih važniji dio gdje su bile ulazne strukture. Sada je zbog aglomeracije odlučeno da se istraži cijela čestica koja je pod zaštitom konzervatora. To je zona od arheološke važnosti, ali koja nikad do sada nije bila u potpunosti istražena, rekla nam je Galetić.

Cijela čestica se istražuje upravo kako arheologija ne bi došla u koliziju s projektom aglomeracije, odnosno, pojasnila je, da se vide sve strukture koje se nalaze na cijeloj čestici.

- Dio Novih vrata bile su kod prošlih iskapanja zatvorene, a tako će biti i u ovoj fazi, zaštićeno s geotekstilom i zatrpano. No u budućnosti bi to mogao biti dio nekog posebnog uređenja, a moguće je da će se raspisivati poseban natječaj. Po informacijama iz Grada, ima planova pa ćemo vidjeti na koji način će ova baština biti interpretirana i da znamo što imamo, kazala je Galetić.

U Zvijezdi je od početka projekta aglomeracije već bilo arheološko istraživanje stare ceste u Samostanskoj ulici, a nije isključeno da će uz kopanje za kanalizaciju u vodovod trebati istražiti još neke zone.

Dinamika radova

- Znamo za kontaktne i zanimljive zone kod ulaznih vrata. 2019. godine smo istraživali kod Catalpe gdje su kaponir i most, najmlađa Riječka vrata. Stara vrata u Ulici Pavleka Miškine istraživana su 2004. godine i o tome imamo kompletnu informaciju. Za Riječka vrata imamo dosta, a sad ćemo dobiti i za ova Nova vrata, kazala je još arheologinja. Dodaje da ako se u zoni kopanja naleti na nešto za što se dosad nije znalo, onda će se istraživati.

Radovi, napominje, ne bi trebali utjecati na dinamiku radova na gradnji komunalne infrastrukture, osim ako se baš ne bude pokazala potreba za nekim većim arheološkim istraživanjem. 

Ono što sad građani mogu vidjeti na ulazu u Radićevu su samo ostaci cijelog objekta. Po pisanju Biserke Fabac, srušena su 1884. godine za vrijeme gradonačelnika Janka Štancera, a tada su bila jednostavnija i manja pod četveroslivnim krovištem, sa svođenim prolazom, stražarskim sobama i ćelijama u potkrovlju. 

Most s lančanikom

Vrata su bila uokvirena kamenim portalom i do njih se dolazilo preko mosta s lančanikom. Pred vratima s unutrašnje strane bila je stražarnica, danas jedina sačuvana gradska straža bivše karlovačke tvrđave. (Karlovčani su se žalili 1884. g. zbog lošeg prijelaza preko novog nasipa u današnjoj Radićevoj ulici na križanju s Kukuljevićevom. Tada se rušila stara kula i gradska vrata,  te nasipavao šanac, a drveni mostić je srušen.

Pogledajte FOTO GALERIJU (Kristina Štedul Fabac/Pixsell)