Živio sam u Švicarskoj, Danskoj i drugim zemljama – što predloži mjesna zajednica, to državna vlast poštuje jer iz baze dolaze ideje i bazu se sluša. Kod nas je obratno", kaže nestranački član Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Karlovca i Vijeća Gradske četvrti Grabrik

Na sjednicama Gradskog vijeća Karlovca redovito je prisutna osoba bez vijećničkog mandata – 69-godišnji umirovljeni strojar Mirko Janjatović s kojim u novom razgovoru iz ciklusa "ZOOM POLITIKON" razgovaramo o tome što primjećuje na tim sjednicama i što uopće radi tamo.

O čemu se radi?

Sadržaj se nastavlja...

Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Karlovca je zatražilo da jedan član bude prisutan na sjednicama Gradskog vijeća Karlovca ne bismo li bili informirani o događanjima, i to smo dogovorili s gradskim vlastima još u prethodnom sazivu karlovačkog predstavničkog tijela. Rado sam prisutan na sjednicama, pogotovo ako je riječ o financiranju manjinskih zajednica. Imam dobru suradnju s gradskim vijećnicima – svi su susretljivi, komunikativni, kao i pročelnici. Bilo je u Gradskom vijeću i ranije predstavnika srpske zajednice, ali su birani za vijećnike na stranačkim listama, a nikada nisu dolazili na sjednice Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Karlovca ne bi li nas informirali o događanjima. Zato smo zatražili da netko od nas bude prisutan na sjednicama Gradskog vijeća.

Što primjećujete na njima?

Znamo kako funkcionira Gradsko vijeće, tko je opozicija, a tko pozicija. Imam dojam, a mislim da se ne varam, da se način provođenja politike spušta s vrha države na niže razine – većina uporno odbija što manjina predloži. To se događa u Hrvatskom saboru i u vijećima gradskih četvrti i mjesnih odbora. Gradonačelnik Damir Mandić je u pravu kada kaže da opozicija samo kritizira ono što vlast radi, a ne nudi svoja rješenja i tako gubi energiju. Treba se konkretnim prijedlozima boriti za ono što smatraš da je dobro. Ne slažem se s gradonačelnikom kada izbore za vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora naziva malim izborima. To ne bi trebali biti "mali izbori", nego bi trebali biti daleko značajniji, kao što je u razvijenim demokracijama. Živio sam u Švicarskoj, Danskoj i drugim zemljama – što predloži mjesna zajednica, to državna vlast poštuje jer iz baze dolaze ideje i bazu se sluša. Kod nas je obratno.

Koje biste dali pohvale, a koje zamjerke Gradu Karlovcu glede politika u odnosu na nacionalne manjine?

Gradski čelnici su susretljivi i s njima se može sve dogovarati. Cilj pripadnika nacionalnih manjina je da sredina u kojoj žive dobra, ugodna, da su dobri odnosi među susjedima i da mogu svojim radom doprinijeti lokalnoj zajednici.

Financira li Grad Karlovac dostatno Vijeće srpske nacionalne manjine?

Trebalo bi financiranje dići na višu razinu. Kao što sam i rekao, 7. svibnja će biti izbori za vijeća nacionalnih manjina. Grad Karlovac u javnosti treba više o tome govoriti jer građani nemaju dovoljno informacija. Iz Grada treba poručiti glasačima da slobodno izađu na izbore i izaberu svoje predstavnike, iznesu želje i ideje. Pozivam na izbore za vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora 16. travnja, a 7. svibnja na vijeća nacionalnih manjina.

Odaziv na te izbore je inače slab?

Jest. Odaziv je zanemariv, nažalost. U Grabriku je pet tisuća stanovnika, a na izbore izađe dvije stotine birača pa dobijemo Vijeće Gradske četvrti Grabrik kao ogledalo politike Hrvatskog sabora i Gradskog vijeća Karlovca. Moramo se rukovoditi interesima stanovnika Grabrika. Ne volim kada se u tijelima mjesne samouprave nadglasava, nego da se saslušaju građani, održavaju zborovi građana, kako bi dali svoje prijedloge za unapređenje života u svom kvartu.

Imaju li tijela mjesne samouprave i vijeća nacionalnih manjina manjkav legitimitet s obzirom na nisku izlaznost birača?

O tome sam razgovarao s dožupanom, predsjednikom Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije i predsjednicom Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovca – na svakoj sjednici postavljam pitanje svrsishodnosti tih vijeća s obzirom na legitimitet kojeg daje minoran broj glasača. Ako i na ovim izborima odaziv glasača bude tako slab, moramo se uistinu zapitati zašto ta vijeća uopće postoje. Isto se odnosi na vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora.

Može li se, primjerice, uopće tvrditi da Vijeće Gradske četvrti Grabrik zastupa građane te četvrti?

Ne može. Ono zastupa pojedinca. Od svega obećanog, održavani su formalni sastanci bez rezultata. Napravila se klupa za punjenje mobitela, a ne znam je li itko mobitel napunio na njoj, takozvana 3D zebra koju nitko od građana ne vidi i za koju ne znam čemu služi, nema susreta djece i građana... Zašto se građani ne bi družili i imali sportska natjecanja? Takvim organizacijama bismo dali do znanja stanovnicima da postoji nekakva kvartovska vlast kojoj se može obratiti. Prije godinu i pol dana je na moju inicijativu dvanaest predstavnika stanara potpisalo peticiju Vijeću Gradske četvrti Grabrik da se u Ulici Maksimilijana Vrhovca od kućnog broja 1 do 23 riješi problem terasa višestambenih zgrada koje su 40 godina zanemarene, derutne i u ruševnom stanju. Tamo imamo divlju gradnju i uzurpaciju, i to u kvartu koji treba biti ogledalo Karlovca.

Predstavnik ste suvlasnika-stanara u Ulici Maksimilijana Vrhovca 11?

Jesam, a i drugi ulazi me traže da preuzmem tu funkciju, ali zbog obveza to ne mogu.

Koji je problem s tim terasama?

Zgrade su napravljene 1981. godine. Izvorno je planirano da se tri terase spoje mostovima, da to bude podignuta šetnica, komunikacija između stanara i poslovnih prostora, a ispod da bude parkiralište s manjom tržnicom. Sve se to ipak nije ostvarilo. Oni koji tu žive svjedoci su svakodnevnog nereda. Ispod jedne terase je divlji deponij. Terase su na stupovima strunule armature – postavljeni su gdje treba metalni stupovi za potporu. Ne znam tko je odgovoran za to više.

Čije su terase vlasništvo?

Lani je u Osnovnoj školi "Grabrik" održan jedan jedini zbor građana u 40 godina i to je pitanje tada i tamo postavljeno. Po nekima, terase su vlasništvo Grada Karlovca, po drugima stanara. No, nije moguće da su terase vlasništvo stanara jer su na njima različiti poslovni objekti. Kroz terase prokišnjava i ne može se prikladno ući u stambene prostore.

Nije li u gruntovnici vidljivo tko je vlasnik terase?

Tamo piše da su one sastavni dio zgrade. Kada sam to ispitivao prije petnaestak godina, terasa u našoj zgradi nije bila niti ucrtana u katastar. U međuvremenu je provedena reambulacija, ako se to tako zove. Razgovarao sam o tome s Inkasatorom, upraviteljom većine zgrada. Situacija je neriješena. Na zboru građana je obećano da će se oblikovati tim pravnika da se problem ispita. U siječnju 2021. sam predao dopis Gradu Karlovcu posredstvom Vijeća Gradske četvrti Grabrik u vezi tog problema, a nismo dobili nikakve odgovore. Naše tri zgrade s takvim terasama u Vrhovčevoj imaju oko tisuću stanara.

Gradonačelnik je stanovnik Grabrika.

Jest.

Viđate li ga i iznosite li mu tom prilikom prijedloge?

Da. Sasluša me, no tek sam jedan od građana. Susretljiv je. Ne shvaćam gdje je to stalo, zašto nema prijedloga i rješenja? Sastat će se grupa arhitekata u Centru za mlade u Grabriku ne bi li se razmotrilo kako najbolje riješiti te probleme. Kako smo predali spomenuti peticiju, pojavili su se najmoprimci, uglavnom gostioničari, koji su zagradili prostor i u Inkasator nosili ugovore. Drugim riječima, oni nekome plaćaju najam, a kome, ne znam. Jedna tvrtka u mom ulazu je također zagradila prostor i tvrde da je to legalizirano i da najam plaća Gradu. Nije li onda ta institucija vlasnik?

Ako nije, ubire novac bezveze?

Tako je. Neki su čak stavili rampe kako bi si osigurali isključivo pravo parkiranja na nekom dijelu tog prostora. To je uzurpacija.

S obzirom na upitan legitimitet vijeća gradskih četvrti, mjesnih odbora i nacionalnih manjina, je li rješenje ukinuti sve to?

U ovakvom obliku i s ovakvim djelovanjem ta vijeća nemaju svrhe. Predlagao sam da se u Grabriku izvede drugačija regulacija prometa oko rotora između naših višestambenih zgrada jer tu imamo kiosk, poštu, bankomat, pekaru, trgovinu informatičkom robom s informatičkim servisom, medicinu rada, frizerski salon i zubarsku radnju pa se stvaraju kolone vozila koje krče promet.

Što je uloga Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Karlovca?

Kada je donesen ustavni zakon koji je određivao da se formiraju takva vijeća tamo gdje su Srbi zastupljeni u većem omjeru, ta su tijela imala svrhu jer su pomagala povratnicima – dobivali su se pravni savjeti, a čak se i doniralo domaćinstva. Sada ne samo da nema povratka izbjeglica, nego se mnogi građani iseljavaju, bez obzira na nacionalnost. Karlovac je u deset godina ostao bez 11 posto stanovnika. Upravo pred sobom držim jedan dnevni red, a sličan je kao i kod Vijeća Gradske četvrti Grabrik – održan sastanak na temu, primjerice, kićenja bora i darivanja djece, napiše se zapisnik, pa se ovjeri na sljedećoj sjednici, a u ovom drugom vijeću, na primjer, zabilježe se informacije koje stignu iz Srpskog narodnog vijeća, to se usvaja i tako dalje. U Vijeću srpske nacionalne manjine Grada Karlovca imamo četiri odbora – za pomoć povratnicima, za suradnju s narodnom izvan Hrvatske, za odnos s vjerskim zajednicama te za kulturu. Početkom 2021. godine su se trebali održati dani kulture nacionalnih manjina u Karlovcu, no nisu zbog pandemije. Sa Srpskim kulturnim društvom "Prosvjeta" radimo Svetosavsku akademiju u Gradskom kazalištu "Zorin dom". I dalje se jave mlađi koji bi se vratili na očevinu ili djedovinu. No, rođeni su u inozemstvu i nemaju hrvatske dokumente, a žele ih prvenstveno radi toga da imaju Europske unije. Trebalo bi im olakšati proceduru, o čemu sam govorio izravno predsjedniku SNV-a Miloradu Pupovcu. Drugim imigrantima treba mnogo više da se prilagode u Hrvatskoj.

Koliko Srba u Karlovcu uopće zna da postoji Vijeće srpske nacionalne manjine?

Po izborima ispada da to ne zna niti par posto, no ipak se zna za postojanje srpskih organizacija. Međutim, mnogi nisu uopće zainteresirani za njihovo djelovanje.