Karlovac je grad zelenila odvajkada. Naši parkovi, šančevi, travnjaci, drvoredi, šetališta uz rijeke zaštitni su znak ovog grada i nije ni čudo da su građani posebno senzibilizirani na svaki potez vlasti koji miriše na devastaciju. Sa recentnim uklanjanjem stoljetnog drvoreda u Draškovićevoj ulici nije se dogodilo ništa drugačije. Bilo je mnogo komentara, sumnjičenja je li gradska tvrtka „Zelenilo“ - čiji se direktori hvataju motorki brže negoli revolveraši pištolja – morala baš tako ogoliti jednu prepoznatljivu gradsku vedutu. Kao i obično, „Zelenilo“ se oslonilo na ekspertizu stručnjaka i da bude uvjerljivije, nabavilo rezistograf, najmoderniji uređaj kojim se provjerava zdravstveno stanje stabala. Doduše, stručnjaci su i u slučaju platana u Nazorovoj ulici tvrdili da ne mogu preživjeti postavljanje nove kanalizacije, pa ih evo nakon nekoliko godina živih i zdravih zahvaljujući građanskom otporu rušenju.

Taj nam presedan daje za pravo da uvijek pušemo na hladno po pitanju rušenja drveća u gradu, ali ruku na srce, drvoredi kao i sve živo imaju vijek trajanja, povijest Karlovca je između ostalog i povijest rušenja starih i sađenja novih drvoreda. S tim se valja pomiriti. O tome svjedoče nebrojeni tekstovi iz starih lokalnih novina i po tom pitanju se uvijek sve događalo po istom obrascu: „Zelenilo“ ruši stare i sadi nove drvorede, a građanstvo gunđa...

Sadržaj se nastavlja...

„Glasamo za šire, ali zelene ulice“, Karlovački tjednik, 6. lipnja 1974.

Marinkovićeva ulica i Ulica Jugoslavenske narodne armije (današnje Kralja Tomislava i Domobranska – op.a.) prošlog su tjedna izgubile višegodišnji ukras. U tim je ulicama u četvrtak ujutro posječeno desetak ukrasnik stabala, skinuta živica i dio travnjaka. Ulice izgledaju opustjelo, drvored je dijelom nestao, a stanovnici uznemireni i iznenađeni, svaki na svoj način, komentirali su ovo rušenje. Od direktora Zavoda za komunalne poslove i urbanizam Branka Petrušića saznali smo:

„Rušenje ovih 13 stabala, za koje znamo da su bili ukras gradu, bilo je nužno, jer nismo mogli početi rekonstrukcijom ovih ulica. Naime, građani i sami znaju da su i Marinkovićeva i Ulica JNA vrlo prometne, pa su preuske za normalno odvijanje saobraćaja pogotovo nakon izgradnje brze ceste. Osim toga, na ovom se raskršću desio nemali broj saobraćajnih nesreća od kojih su neke završile i tragično, a sve zbog toga što je raskršće preusko, a bilo je i nepregledno. Rekonstrukcijom će biti obuhvaćen prostor od pothodnika u Marinkovićevoj ulici do Fiskulturnog doma i u Ulici JNA od Druge gimnazije do kasarne.... Radove će izvoditi „Hidroelektra“ i prema njihovom obećanju, trebali bi biti gotovi početkom srpnja.

„Nakon završetka radova zasadit ćemo opet isti broj, a možda i više mladih sadnica, tako da ovaj prostor neće ostati pust“ – kaže Petrušić.

Karlovac se razvija i normalno da su mu potrebne suvremen prometnice. Ali, njihovoj se izgradnji ne smiju podređivati zelene površine u gradu kojih nikad nema dovoljno. Beton ne smije dominirati gradom i životima ljudi.

Uvijek ćemo dati svoj glas za izgradnju boljih putova, ali ćemo isto tako uvijek, biti protiv uništavanja zelenila, pretvaranja grada u beton. Grad treba da živi, a živjet će samo ako, pored stanovnika, zgrada i ulica, ima i dovoljno parkova, drvoreda i zelenih površina. Prema tome, glasamo za širu, ali opet zelenu Ulicu JNA i Marinkovićevu ulicu.

Pripremio Tihomir Ivka