Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica od strane Državnog izbornog povjerenstva, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora.

Već odavno znamo da je 2024. godina superizborna, i na vratima su parlamentarni izbori koji će se održati 17. travnja.

Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ne sadrži izričito definiciju izborne promidžbe. Smatra se da izborna promidžba predstavlja skup radnji koje poduzimaju izborni sudionici u svrhu javnog predstavljanja i obrazlaganja svojih izbornih programa biračima. Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica od strane Državnog izbornog povjerenstva, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora. Pravilnost izborne promidžbe na izborima nadzire Državno izborno povjerenstvo.

Sadržaj se nastavlja...

Nema sankcija za kršenje

Na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta kao i 24 sata prije dana održavanja izbora zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.

I ono što je zanimljivo, za kršenje izborne šutnje prilikom izbora zastupnika u Hrvatski sabor, Zakon ne predviđa novčane kazne.

Za razliku od izbornih zakona koji se odnose na lokalne izbore i izbore članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 116/99, 109/00, 53/03, 69/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 120/11, 19/15, 66/15, 104/15, 98/19, dalje: Zakon) ne propisuje kršenje izborne šutnje kao prekršaj, pa tako niti novčane sankcije za kršenje izborne šutnje, objasnili su nam iz DIP-a.

Podsjetimo, najčešće se građani pritužuju na SMS poruke tijekom vremena izborne šutnje, na objave na društvenim mrežama, traže zaštitu osobnih podataka...