Ideju da se ne uzme odmah svih 12 aviona, nego primjerice šest, pa za nekoliko godina još toliko, ministar odbacuje

Unatoč korona krizi i već postojećoj proračunskoj rupi, prošlog je tjedna potvrđeno da Hrvatska ponovno ide u veliki i strašno skupi posao - nabavu borbenih aviona. 

Doznali smo da imamo četiri opcije, od kojih su tri iste kao i na neslavno propalom, preklanjskom natječaju - Amerikanci nam nude nove F-16-ice, Šveđani nove Gripene, a Izrael ponovno iste F-16 Barake, ovog puta s američkim blagoslovom. 

Sadržaj se nastavlja...

Osim da vrhovni zapovjednik otvoreno favorizira Amerikance, malo toga još sa sigurnošću znamo - cijenu paketa, model plaćanja i rok isporuke - sve bismo trebali doznati tek krajem godine, nakon višemjesečne evaluacije ponuda. 

Na proslavi Oluje prije dvije godine nebom nad Kninom krstarile su izraelske F-16-ice, te rabljene avione tada je čekala i Hrvatska vojska. 

"Nakon 23 godine, izraelski F-16 iznad Knina. To je dokaz, partnerstva i savezništva države Izrael, SAD-a i Hrvatske", govorio je tadašnji ministar obrane Damir Krstičević. 

Samo par mjeseci kasnije, natječaj nabave 12 rabljenih izraelskih F-16-ica Barak pretvorio se u fijasko, jer savezništva SAD-a i Izraela u tom slučaju nije bilo - Amerikanci nisu dali odobrenje za isporuku aviona koje su Izraelci modificirali. Ali, namjera Vlade je ostala.

Drugi proces ulazi u novu fazu

"To znači kupiti nove zrakoplove, samo u drugom procesu u kojem ćemo iz ovih naučenih lekcija biti u poziciji donositi odluke koje će osigurati konačni rezultat", rekao je početkom 2019. godine predsjednik Vlade Andrej Plenković. 

I evo, dvije godine kasnije drugi proces ulazi u novu fazu. Hrvatska bira između četiri opcije, od kojih su tri za iste avione kao u prvom natječaju. GRAFIKA Sjedinjene Države nam nude nove F-16-ice Block 70/72, čiji je paket 2018. koštao više od 9 i pol milijardi kuna. Švedska ponovno nudi svoje Gripene, preklani nešto jeftinije od F-16-ica, ali i dalje velikih osam milijardi kuna. Tu su ponovno izraelski F-16 Barak, ovoga puta uz sudjelovanje SAD-a od samog početka, što znači i veću cijenu od manje od tri milijarde kuna na prvom natječaju. Jedina novost je rabljeni francuski Rafale, čiju cijenu ne znamo. No, kako za RTL Dosje kaže ministar obrane, cijene iz prvog natječaja ne znače mnogo.

"Na radu međuresornog povjerenstva će biti taj aspekt koji će u sebi definitivno imati obrazloženje zašto je nešto skuplje ili jeftinije i povoljnije u odnosu na prethodni natječaj ili ponudu u ovom trenutku", rekao je Mario Banožić. 

U Vladinom međuresornom povjerenstvu ovoga puta neće biti predstavnika saborskog Odbora za obranu, niti Ureda predsjednika, zbog čega se vrhovni zapovjednik ne ustručava odmah istrčati sa svojim favoritom.

"Načelno, obzirom da se ne radi o gumenim bombonima nego o jako skupim sustavima - prvi bi izbor trebali biti američki avioni. To potpuno otvoreno govorim. Za to je niz razloga - darovali su nam puno opreme, daruju to i dalje. Ja to mogu javno reći jer ne sudjelujem u nabavi", rekao je predsjednik Zoran Milanović. 

Pa bi se i oko aviona mogao otvoriti novi front između Pantovčaka i Banskih Dvora.

"Poštujem slobodu onih koji su odbili biti u Povjerenstvu da unaprijed, bez da išta vide, navijaju za jedno rješenje. To je dosta u demokratskom duhu, proceduralno, trasparentno, nepristrano i korektno", kazao je Plenković. 

Nikakve detalje javnost neće vidjeti najmanje do prosinca, niti doznati koliko će nas koštati totalni paket.

"U ovoj fazi izuzetno je teško, praktički nemoguće s tim izlaziti van, jer bi se time narušio integritet procesa, a tu je i zahtjev svih ponuditelja koji traže da sadržaj njihove ponude bude povjerljiv", poručio je načelnik Glavnog stožera oružanih snaga, admiral Robert Hranj. 

Vlada još ne može jamčiti da će avioni koji budu izabrani iz ponude stići u Hrvatsku do 2023. kada MIG-ovima ističu resursi. Tako nije sigurno da će se izbjeći situacija da moramo nekome od saveznika plaćati nadzor zračnog prostora.

"I sada imate s ovim avionima koji su druge generacije i nemaju, recimo, mogućnost noćnih letova, imamo već taj problem. Ali, ono što bih ja htio da se ta priča završi i da Hrvatska vojska kako je uvijek bila neovisna u svom postupanju, donošenju odluka i provođenju zapovjedi, da tako bude i sada, neovisno o bilo kojoj drugoj zemlji", ističe Banožić. 

Dok je nabava aviona jedno od pitanja u kojem nema razilaženja između HDZ-a i SDP-a...

"Ono što nama treba jest zadržati sposobnost Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. To je to, to je ono što treba zanimati hrvatsku vladu", kazao je predsjednik Odbora za obranu Hrvatskog sabora, SDP-ov Franko Vidović. 
 
Lijevo-zeleni blok u Saboru jedini je zasad protiv, i to zbog aktualne i nadolazeće korona-krize. 

"Smatramo da na minimalno dvije ili tri godine treba odgoditi sve druge stvari koje nisu prioritetne ni u proračunskom, niti u političkom smislu, a to je svakako i nabava vojnih aviona", jasno će Sandra Benčić iz Možemo!

Šest aviona?

Ideju da se ne uzme odmah svih 12 aviona, nego primjerice šest, pa za nekoliko godina još toliko, ministar odbacuje.

"Brojka naša je minimalno 12. Slažem se da za neke koji ne poznaju način funkcioniranja to djeluje kao velik broj i misle da bi moglo biti manje, ali ne, ne bi moglo, zato što je to nešto što pruža sigurnost našem nebu i zračnom prostoru, i nešto što se nabavlja sada za nekoliko idućih desetljeća. Siguran sam da ćemo ako ostanemo svi zajedno i završimo ovaj proces, da ćemo biti ponosni na Hrvatsku vojsku i sve što možemo ponuditi hrvatskom narodu", tvrdi Banožić. 

Slične nade gajio je i prethodni ministar obrane prije prvog natječaja. Drugi će se okončati do kraja godine, nitko od sudionika ne želi da bude potrebna - treća sreća.