Nogometaši Karlovca 1919 su tri kola prije kraja prvog dijela prvenstva vodeća momčad 4. HNL– Središte i na korak do naslova jesenskog prvaka. Sa 34 boda iz 12 kola Plavo – bijeli su 6 bodova ispred drugoplasirane zagrebačke Trešnjevke, a čak 12 bodova odmiču trećeplasiranoj kutinskoj Moslavini. Svi ostali su previše zaostali da bi mogli ugroziti liderstvo karlovačkog sastava, ali nikad se ne zna - prvenstvo ima i svoje drugo poluvrijeme… Momci Matije Štefančića opravdano se hvale i izvrsnom gol-razlikom od +27 (34:7) temeljem 11 pobjeda u 12 nastupa što znači da su izgubili tek dva poena poradi jednog evidentno zalutalog remija. Svakako treba napomenuti da aktualni NK Karlovac sastavljaju zaista Karlovčani - osim golmana koji je došao iz Zagreba. Isto tako treba podvući da je zbog događaja kakvi u posljednje vrijeme potresaju rukomet i pogon s Čavlekova stadiona napustilo mnogo mladih i nadarenih. Prema nekim podacima čak tridesetak!

Kako ih vratiti ako se Matin ansambl doista probije u viši rang? O tome treba razmišljati bez odgode, odmah.

Sadržaj se nastavlja...

Gradu Karlovcu nikako ne priliči da mu najbolji nogometni klub boravi u četvrtom državnom razredu. Odbacimo tradiciju i sve što bi trebalo biti a nije, što Karlovac ima, što nema. Ovaj grad stvarno ne bi smio dozvoliti da se team koji nosi njegovo ime natječe - bez uvrede - s Odrom, Stražom, Lukavcem, Gradićima, Savom, s konkurentima iz Odranskog Obreža. Karlovac bez dvojbe treba NK Karlovac u kudikamo značajnijem điru drugoligaša, ako je već prvoligaška kategorija suviše izazovna, čitaj: skupa. Pa i košarci je mjesto u elitnom nacionalnom ešalonu!

Uzroci za postojeće stanje odavno su poznati. Još nismo uspjeli dokučiti kako to da u gradu i županiji nema potrebne snage/volje pripomoći KA-nogometu bijeg iz stanovite „žabokrečine“. Čemu se, doduše, čuditi ako je dopušteno da se rasprši solidna premijerligaška rukometna klapa, čin sa statusom svježe bolne rane! Nije jasno kako TO meritornima prolazi ispod radara, kako zadržavaju vrhunsku rušilačku formu. Zato oprezno pitamo „Nije li ipak prerano maštati o plasmanu nogometaša u trećeligaško društvo?“

SLUNJ, NOVIGRAD, SLUNJ

Nogometaši Slunja su u 12. kolu 1. Županijske lige desetkom (10:0) pobijedili gornjomekušanski Vatrogasac i sad su bliži jesenskom slavlju jer su drugoplasirani „kanarinci“ u Ilovačkoj šumi osvojili samo bod (2:2) u dvoboju sa Zrinskim iz Ozlja. Slunj vodi sa 26 bodova, slijedi Ilovac sa 22, potom Croatia 78 sa 18 bodova.

U 11. kolu 2. ŽNL novigradska Dobra je, kao i Slunj, konkretno zakoračila prema neslužbenoj jesenskoj tituli budući da je Barilović u Brežanima s Frankopanom podijelio bodove. Dobra ima 28 bodova, drugi je Barilović sa 23, a treća Mladost iz Rečice koja je skupila 19 bodova.

Drugu godinu zaredom Županijsku ligu veterana igraju samo četiri postave, no ni u tako krnjem sastavu nisu odradile ovaj dio do kraja pa je utakmica zadnjeg kola između Vojnića 95 i Duge Rese odgođena za proljeće. Igrali su stari dečki drugoplasiranog Mostanja i prvoplasiranog Slunja. Na papiru derbi, u stvarnosti pak šetnja za Slunjane koji su u gostima dobili 6:0 te pokazali da nemaju premca.

DINAMO OPET U EURO-PROLJEĆU

Rijetki su oni koji će nakon remija (2:2) Dinama i Šahtara imati što za zamjeriti hrvatskom prvaku. Igrači Nenada Bjelice pokazali su da znaju, hoće i mogu. Da europsko okruženje za njih nije novost, kao ni protivnici Šahtarova formata. Bjelica je ozbiljan trener, Dinamo ima kvalitetu u Olmu, Oršiću, Petkoviću, Ademiju, stoperima, vrataru... To je apsolutno dobra cjelina, ni premlada ni prestara, najboljih godina da štošta napravi. Eto Plavih ponovo u famoznom europskom proljeću, drugi put zaredom, ovom zgodom u najprominentnijem klupskom kupu. Naime, Dinamo će sigurno prezimiti na kontinentalnoj mapi, možda i u Ligi prvaka bude li u skupini prvi do nedodirljivog i stoga nedostižnog Manchester Cityja, dočim je Atalanta previše zaostala. Zagrepčanima predstoji uzvratni dvoboj s ukrajinskim šampionom, srijeda ispisuje rješenje na brojne upitnike. Vjerujemo u maksimum pred punim Maksimirom, makar Žuti ne dolaze s bijelom zastavom.

Dinamo je tokom zavidne povijesti nanizao skoro nebrojene međunarodne partije, nije manjkalo visokih dosega. Najvažniji seže u sezonu 1966./1967. kad je osvojio pokal Kupa velesajamskih gradova, što je prvi i zasad jedini trofej hrvatskog klupskog nogometa. U finalu je „storniran“ Leeds United, 2:0 iz Zagreba bilo je sasvim dovoljno za meč na Otoku koji je završio bez pogodaka.

U skupinama Lige prvaka popularni Modri sudjeluju sedmi put. Na tim visokim kotama bili su u ciklusima 1998./1999., 1999./2000., 2011./2012., 2012./2013., 2015./2016., 2016./2017. i dakle više nego junački traju 2019./2020. Statistika govori da su se nadmetali s istinskim kontinentalnim velikanima Realom Madrid, Manchester Unitedom, Juventusom, Bayernom, PS Germaineom, Ajaxom, Portom, Olympiqueom Marseille, Dynamom Kijev, Arsenalom, Olympiacosom, Sevillom, Lyonom…Promjenljivo igrajući i rezultatski prolazeći. Nikad tako zrelo kao ove jeseni!