Najviše truda i vremena u dokazivanju da je projekt Babina gora velika i preskupa greška uložili su predstavnici Građanske inicijative Karlovac

Karlovački aktivisti za zaštitu okoliša koji su za svoju društvenu misiju odredili dokazivanje da je lokacija kao i sam Centar za gospodarenje otpadom „Babina gora“ besmislen, nepotreban, ekonomski i zdravstveno štetan projekt gradskih i regionalnih institucija posljednjih mjeseci imaju pune ruke posla.

Kako se približava moguća odluka o izboru izvođača radova RCGO Babina gora raste i dinamika događanja koja su usmjerena protiv centra za gospodarenje otpadom.

Sadržaj se nastavlja...

Ta su događanja dobila na zamahu početkom provedbe tromjesečnog  projekta koji je od strane Fonda za aktivno građanstvo odobren Udruzi građana „Pravica“ i partneru Društvu Potrošačica. Sa tim projektom započinje još jedna runda aktivnosti kroz koju će se pokušati senzibilizirati javnost šire regije, a posebno stanovnici grada Karlovca i naselja uz budući deponij, da reagiraju i još jednom odlučno iskažu svoje protivljenje ovom projektu kojim se planira jednu od rijetkih nedevastiranih prirodnih cjelina na području Karlovca pretvoriti u mjesto koje će svi zaobilaziti, mjesto gdje će se odlagati ili „skladištiti“ otpad.

Najviše truda i vremena u dokazivanju da je projekt Babina gora velika i preskupa greška uložili su predstavnici Građanske inicijative Karlovac čiji je najaktivniji član Žarko Kotur. Već „prekaljeni“ borac protiv odlagališta smeća sa iskustvima u zalaganju za sanaciju deponija opasnog otpada na Lemić brdu, te protivljenju planovima da se gradski deponij smjesti na Popović brdo, Žarko Kotur, iako to nema neke veze sa njegovim osnovnim zanimanjem, pretvorio se u svojevrsnog geološkog eksperta koji vas može opčiniti onim što sve zna o sastavu tla, rezervama pitke i geotermalne vode, izvorima i podzemnim vodenim tokovima, te nestručno izvedenim radovima na pripremi za izgradnju RCGO-a Babina gora ali i ostalih centara koji se planiraju graditi u drugim hrvatskim regijama. U jednoj od svojih prošlogodišnjih izjava za medije Žarko Kotur ističe;

- Imamo jako puno dokumentacije, na stotine stranica, kojom dokazujemo da su lažirali podatke u izvješću iz 2006. Prije četiri godine slučaj smo prijavili MUP-u, no njihovo je izvješće općinsko Državno odvjetništvo odbacilo. Vrlo bitna i sporna činjenica, na koju smo ukazali i institucijama EU-a, jesu izvješća o geološkim i hidrogeološkim istražnim radovima na osnovu kojih je Babina gora određena kao idealna lokacija u Karlovačkoj županiji. Međutim, ti su radovi rađeni na sasvim drugoj lokaciji, na drugoj katastarskoj čestici i vodnoj razdjelnici. Urađena su tri kopa bagerom koja su mnogo godina kasnije prezentirana kao bušotine u Studiji izvodljivosti za CGO. Na samom mjestu planirane lokacije nisu rađena nikakva geološka ni hidrogeološka istraživanja - tvrdi Kotur i dodaje da je u Studiji vodonosno područje Babine gore predstavljeno suho kao Sahara.“

Uz stečeno znanje Žarko je i rijetko uporan i usredotočen čovjek koji ne popušta u svom opredjeljenju da se i ovaj projekt zaustavi, ne štedeći svoje vrijeme kojega baš i nema previše. Njegova energija i upornost dovela ga je u vezu sa nizom aktivista i eksperata iz Hrvatske koji se također zalažu za obustavu nastavka programa izgradnje Centara za gospodarenje otpadom koji se planiraju graditi. 

Ta se mreža pomalo pretvara u pokret lokalnih aktivista i eksperata koji upozoravaju na prateće probleme koji dolaze uz RCGO centre; zagađenje izvora pitke vode i zraka opasnim otrovima, devastaciju i pustošenje šuma, enormno povećanje cijene komunalnih usluga, a sudeći prema onom što se može vidjeti u Rijeci (Mariščina) i Puli (Kaštijun) gdje su izgrađeni CGO „pogoni“, bez nekog posebnog efekta i sa puno više problema nego što bi ih imali sa jeftinijim tehnološkim modelom obrade i sortiranja komunalnog i drugog otpada.

Kao što je već spomenuto, članovima Građanske inicijative Karlovac krajem prošle godine  pridružili su se članovi Udruge građana „Pravica“ i članovi  Društva Potrošačica sa čime je karlovački „pokret“ protiv odlagališta institucionalno i stručno ojačao pa je u zadnjih pola godine „karlovački RCGO slučaj 21. stoljeća“ još detaljnije predstavljen nadležnim europskim institucijama, članovima Hrvatskog sabora, Uredu Predsjednika, županijskim vijećnicima, i kroz brojne medijske objave, stanovnicima grada Karlovca i Karlovačke županije, čiju ulogu okupljeni aktivisti smatraju najvažnijim za zaustavljanje ovog nesretnog projekta. 

Okupljeni u grupu koju su nazvali „Inicijativa za Babinu goru“ svoje namjere predstavili su na konferenciji za novinare u rujnu prošle godine  kada su još jednom istaknuli da su okolnosti odabira lokacije Babine gore za odlagalište vrlo čudne te da će pokušati na to upozoriti širi krug osoba i institucija koje su odgovorne za ovakav pristup. Među njima i nadležne sudske institucije. Predsjednik Udruge građana Pravica Mile Sokolić tada je istaknuo: 

„Mi smo se ovdje našli jer smo uvjereni da su, kad je riječ o RCGO Babina Gora, institucije napravile suštinske propuste. I Karlovačka županija, i ministarstva, i tvrtka Kodos i Grad Karlovac, a posebno sudske vlasti kojima je u više navrata prijavljivano da se događaju manipulacije u vezi izmjene Prostornog plana, izrade Studije utjecaja na okoliš, određivanja (mikro) lokacije, provedbe geoloških istraživačkih radova. One su i službeno potvrđene od strane policije, ali je odbačen zahtjev da se po službenoj dužnosti pokrene progon odgovornih osoba. Te su odgovorne osobe danas, a riječ je dobrim dijelom o tzv. stručnjacima koji su pripremali dokumente, pred realizacijom svog cilja, što je sramota za institucije, a posebno pravosuđe ove zemlje, ali i za sve nas“.

Mjesec dana poslije (19.10.2020.) „Inicijativa za Babinu goru“ organizira u Karlovcu tribinu pod nazivom „Mi nismo protiv ali nas zanima zašto ova lokacija“ na koju su pozvali predstavnike nadležnih institucija, od Karlovačke županije, Ministarstva gospodarstva, Fonda za zaštitu okoliša, pa do Ureda predsjednika. Predstavnici institucija nisu baš pokazali interes za ovaj događaj ali na njemu su formulirani zaključci koji su poslužili kao argumenti za izradu zahtjeva za reviziju projekta, što je izazvalo pažnju medija,  institucija i saborskih zastupnika koji su Babinu goru spominjali sa saborske govornice. 
O netransparentnom procesu pripreme dokumentacije za projekt RCGO-a Babina gora napravljena je prijava OLAF-u, europskom uredu za borbu protiv prijevara, te je podnesena kaznena prijava USKOK-u zbog zloupotrebe položaja. 

Razlozi za prijavu su čitav niz nejasnih okolnosti oko određivanja Babine gore za lokaciju novog regionalnog odlagališta.

Ključna je dakako na čudan način donesena odluka o lokaciji, odnosno „mikrolokaciji“ budućeg Centra za gospodarenje otpadom Babina gora od strane Županijske skupštine 2006. godine. Ono što legitimnost ove odluke dovodi u pitanje su vrlo nestručno i površno izvedeni geološki i hidrogeološki radovi na lokaciji budućeg centra.

Drugi sporni segment je odobrenje za pripremu terena za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Babina gora, na osnovu čega se rušila i krčila šuma gdje se navodno trebao graditi centar. Šuma je posječena na puno većem prostoru nego što je bilo potrebno a područje je nakon sječe tretirano kancerogenim herbicidom.
Treći segment se odnosi na količine otpada koje bi se trebale obrađivati na RCGO Babina gora.

Prve procjene bile su da će se u RCGO Babina gora godišnje obrađivati 95.515 tona otpada te je na osnovu toga projektiran mega centar kapaciteta od 100.000 tona otpada za obradu u godini dana. Kasnije su procjene o količinama otpada koje će se godišnje obrađivati u RCGO Babina gora smanjenje na 30.000 tona godišnje. Međutim, površina i kapacitet planiranog RCGO Babina gora nije se smanjio. Sukladno tome predsjednica Društva Potrošačica Ana Smoljak se zapitala;

„Koliko će potrošača koštati javna usluga odvoza mješovitog i biorazgrdivog otpada u RCGO Babina gora. Naime, u dokumentaciji nigdje nije navedena ni procjenjena cijena koju će potrošači plaćati za javnu uslugu odvoza mještovitog i biorazgradivog otpada. Prosječno kućanstvo najviše proizvodi kuhinjskog otpada (39%) i otpada od papira (25%). Stoga, uz nepoznanicu vezanu uz veću cijenu treba se zapitati  je li nam potreban centar za gospodarenje otpadom na podrčuju gdje postoji opasnost od mogućeg onečišćenja podzemnih i površinskih voda na prostoru  koje je ujedno i dio karlovačkih pluća“.  

Konačno, da bi bili što uspješniji u svojim nastojanjima senzibilizacije stanovnika lokalne zajednice pripremljen je akcijski projektni prijedlog „Za Babine gore zdravlje“ koji je odobren od strane Fonda za aktivno građanstvo. Službeni nositelj projekta je Udruga građana „Pravica“, partner je Društvo Potrošačica, a u njega su uključeni svi koji su na bilo koji način angažirani oko sada već svima poznatog problema odlagališta na Babinoj gori koji prijeti da postane ozbiljna okolišna i zdravstvena prijetnja, te ozbiljan ekonomski teret, stanovnicima Karlovačke regije.

Projekt je započeo 01. veljače i njegova provedba se „zahuktava“, a ovaj prilog je poziv svima koji se žele uključiti i pomoći da je sada pravi trenutak da učine nešto za sebe i one do kojima im je stalo jer će u suprotnom  nositi žig generacije koja je, uz sve nevolje koje je doživjela ova regija, dopustili i izgradnju zastarjelog postrojenja na mjestu gdje to nikako ne bi smjelo biti.

Treba na kraju istaknuti da osim spomenutih osoba, inicijativa, udruga u događanja oko Babine gore značajan su doprinos dali hrvatski članovi Europskog parlamenta Ivan Vilibor Sinčić, Ruža Tomašić te predstavnici nevladinih organizacija i eksperti izvan Karlovca. U zadnje vrijeme značajan interes za ovu temu pokazuje i Ured predsjednika Republike Hrvatske gdje je organiziran radni sastanak sa predstavnicima mreže udruga i inicijativa koje zagovaraju reviziju i zaustavljanje zastarjelog i skupog programa MBO tehnologije zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj, kao i lokalni politički akteri koji se javno određuju prema ovom važnom pitanju.