"Ne kadroviramo, pogotovo ne kako se prikazuje u medijima i priča po kuloarima. Za imenovanja u nekim županijskim ustanovama uopće nismo imali saznanja je li netko član stranke i je li blizak stranci"

"Uvijek smo se pripremali za bilo kakvu nepogodu, a živjeli kao da do toga nikada neće doći. U životu i politici je to ispravan put", komentira saborska zastupnica i predsjednica Županijskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Nada Murganić vijest objavljenu neposredno prije razgovora za ciklus intervjua ZOOM POLITIKON na Kaportalu, kojega smo vodili u ponedjeljak, kako je jedan stručnjak procijenio da je treći svjetski rat neminovan, pa se postavilo pitanje imaju li sve druge teme smisla u odnosu na tu prognozu.

Od ponedjeljka do četvrtka, kada se intervjui iz ovog ciklusa objavljuju, su nas neki događaji sustigli, pa je tako, primjerice, okončan i štrajk sudaca, kojega se dotičemo, ali smo dobili uvid u promišljanje naše sugovornice na tu temu, što nije beznačajno.

Sadržaj se nastavlja...

Koliko pratite svjetsku politiku?

- Ne previše. Informirana sam kao i prosječan građanin.

Kao jedna od saborskih zastupnica odlučujete na području vanjske politike.

- To je pretenciozno za tvrditi.

Glasate o tim pitanjima kada su na saborskom dnevnom redu.

- Naravno. Upoznamo se utoliko s materijom na dnevnom redu.

Taj stručnjak kaže da je treći svjetski rat neminovan i zbog rata u Ukrajini. HDZ i premijer Andrej Plenković su već deset godina nedvosmisleno uz Ukrajinu u njezinom ratu s Rusijom. Koliko to HDZ-u može biti adut u izborima za Hrvatski sabor, Europski parlament i predsjednika Republike? Koliko je vanjska politika bitna biračima?

- Dobro je da su HDZ, Republika Hrvatska i hrvatski narod dali podršku Ukrajini u borbi za slobodu i protiv agresora. Kao država smo se svrstali na pravu stranu, tim više što smo prošli nešto slično u Domovinskom ratu. Takve odluke su potrebne bez obzira na bilo kakve politikantske kalkulacije.

Hrvatski sabor je bio odlučio da se u Hrvatskoj neće obučavati ukrajinski vojnici u sklopu misije EUMAM, za što je bila potrebna dvotrećinska većina. Oporba je bila uglavnom protiv toga ili nije sudjelovala u glasanju. Bi li oni zbog toga mogli platiti političku cijenu na predstojećim izborima?

- Svaka politička stranka i svaki političar zasebno odlučuje kako misli da treba. U Hrvatskom saboru djelujemo kroz političke stranke, odnosno klubove i odlukama koje donosimo obraćamo se svom biračkom tijelu. Narod će na izborima odlučiti o posljedicama političkih odluka. Naša je država ipak pomogla Ukrajini humanitarno, nabavkom vojne opreme i liječenjem ranjenih i teško bolesnih vojnika. Možemo biti ponosni na svoju politiku prema borbi Ukrajine za slobodu.

Bi li trebale postojati teme koje su nadstranačke, oko kojih bi se trebao stvoriti konsenzus svih političkih stranaka, odnosno postoje li takve teme?

- One su itekako potrebne našem društvu. Rijetke su bile prilike kada smo donosili jednoglasne odluke. Kada bi se to dogodilo, bili smo, vjerujem, svi ponosni zbog toga. Tome treba težiti. Postoji većina kojoj je narod dao mandat da vodi državu na unutarnjem ili međunarodnom planu i tako se uvijek možemo pozicionirati i staviti na pravu stranu.

Današnji svijet se sagledava kroz osnovnih sukob demokratskih i nedemokratskih zemalja. Nerijetko se tvrdi da se u Hrvatskoj suzbija demokracija izmjenama Kaznenog zakona po kojima će se progoniti one koji odaju tajne iz istraga. Ugrožava li ova vlast demokraciju u Hrvatskoj?

- Čim možemo ovako otvoreno razgovarati, ima demokracije. U saborskim raspravama se vrlo često prelazi granica pristojne komunikacije i zbog toga se nikome nije ništa dogodilo. Što se tiče prijedloga zakonskih izmjena koje se tiču odavanja informacija u izvidnom postupku, što je prošlo prvo čitanje, nema razloga za strah da će se gušiti demokracija i progoniti novinari, a vjerujem da će se to u provedbi zakona i pokazati. Novinari žele dobru i "sočnu" vijest i utoliko nema zamjerki. Zakon nije usmjeren protiv novinara, nego protiv onih koji bi odavali informacije koje mogu znatno oštetiti izvidnim radnjama. Takva zakonska rješenja imaju i druge zemlje. Imali smo prilike vidjeti da informacije, odnosno poluinformacije koje nisu urodile nikakvim dokazima mogu štetiti, ne samo onome na koga se odnose izvidi, nego i onima koji iznose vijest. Dakle, nemoguće je da u Hrvatskoj nema demokracije s obzirom na to koliko se raspravlja na svim razinama.

Bismo li se mogli složiti da su upravo zviždači u suradnji s novinarima mnogo toga lošeg u našem društvu i našoj politici iznijeli na svjetlo dana i tako omogućili napredak?

- Slažem se s time. Ne radi se o tome da se ne smije pisati o nekom slučaju, nego je pitanje u kojoj fazi postupka se nalazi pojedini predmet.

U saborskoj raspravi o ovim izmjenama Kaznenog zakona predstavnike većine se optuživalo zbog toga što je zajedno s ovim izmjenama o kojima smo upravo razgovarali predloženo i uvrštenje rodnouvjetovanog ubojstva žene u zakonski tekst, pa se govorilo i o "skrivanju iza suknji". Jesu li se te dvije teme mogle razdvojiti?

- Te dvije teme stoje u istome zakonu i uvijek su stajale. Novo teško kazneno djelo ubojstva žene zato što je žena, odnosno zbog onoga što ju čini ženom je bilo neophodno, bez obzira na brojne propise na nacionalnoj razini i usvajanja međunarodnih dokumenata o zaštiti žena od nasilja, odnosno od nasilja u obitelji. Imamo vrlo poraznu godišnju statistiku koja se odnosi na broj ubijenih žena od strane njima bliskih osoba i to zahtijeva da se učini i više od onoga što je do sada učinjeno. Na to je upozoravala domaća javnost i o tome je govorilo izvješće grupe stručnjaka Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji GREVIO. Naša oporba će uvijek pronaći razlog ili alibi da ne glasa za ono što predlože vladajući. U stotinama članaka nekog zakona uvijek možete pronaći jedan u kojemu stoji nešto što vam se ne sviđa. Oporba zaziva poboljšanje statusa osoba s invaliditetom i nekih drugih skupina korisnika s područja socijalne skrbi, a kada se glasa o Zakonu o socijalnoj skrbi koji predviđa značajno uvećanje financijskih izdvajanja za sve korisničke skupine, oporba je suzdržana ili glasa protiv jer im se, eto, baš nije sviđao ustroj centara za socijalnu skrb, kako ga vidi taj zakon. Nisu se odvažili da glasaju za inkluzivni dodatak, nešto što je podržala većina udruga osoba s invaliditetom, a onda upute zaključak ili prijedlog zakona ne bi li pokazali da brinu o toj korisničkoj skupini – radi se o političkim odnosima s javnošću, a tako je i s izmjenama Kaznenog zakona. Ne vidim zašto bi femicid bio povezan s odredbama koje štite izvide i zašto bi se predsjednik trebao skrivati iza nekoga, kao što su tvrdili, čime su vrlo ružno okarakterizirane žene žrtve nasilja. Oporba se trebala prikloniti izmjenama Kaznenog zakona jer nam je potreban zajednički stav o zaštiti žena i drugih žrtava nasilja.

Kada se govori o nasilju nad ženama, predbacuju Vam komentar "tako vam je to u braku" iz vremena kada ste bili ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Jeste li požalili tu izjavu?

- Čovjek puno toga u svome životu žali. Nemam zbog čega žaliti u svom ministarskom mandatu. Nakon četiri sata izlazite sa sjednice Vlade Republike Hrvatske i nemate informaciju koju novinar ima. Novinarka me pitala kako to da je ta jedna gospođa povukla kaznenu prijavu protiv svoga supruga. Odgovorila sam da ne znam, no novinarka je vješta u svom poslu i insistirala je na odgovoru. Mogla sam joj reći da ne želim davati izjavu, da me nazove kasnije ili da pošalje upit, no tako nikad nisam postupala i vrlo sam naivno stala pred novinare i odgovarala na pitanja. Uvažavala sam da je novinarka na svom radnom mjestu, kao što sam i ja na svom – takav je moj stil, a vjerojatno su me tako oblikovali moja profesija i moja narav. Naš razgovor se vodio na temu povlačenja kaznene prijave, a ne o tome kako to da je dobila batine. Dakle, moj odgovor je bio na to pitanje i komentirala sam da je prijava povučena jer se žena vjerojatno htjela pomiriti s mužem, a u braku se partneri svađaju i mire. Puno sam surađivala sa Ženskom grupom Karlovac "Korak" i znam da se žene često žele pomiriti i da žele spasiti brak, iz bilo kojih razloga, poznatih samo tim ženama. Nekom prezentacijom tog mog odgovora na pitanje novinarke, izjava je ružno zazvučala i ona mi se pripisuje. Želi se omalovažiti što sam radila u svojoj profesiji i sustavu socijalne skrbi. Svatko tko me poznaje zna da bilo kakvo odobravanje nasilja, "gledanje kroz prste" nasilnicima ili omalovažavanje težine i značaja nasilja nije povezivo sa mnom, ali to je tako politici i u životu.

Je li riječ o površnosti u politici, odnosno praćenju politike?

- Ne bih rekla da je riječ o površnosti. Burna je naša politička scena, puno je događaja i vijesti koje brzo zastare. Zanimljivija je vijest koja ima negativan prizvuk od one koja ima pozitivan, a to je i do nas čitatelja. Svaki se novinar vjerojatno posveti temeljitije onome što ga zanima i čime se želi baviti. Smeta me pristranost, oko čega se vjerojatno nećete složiti sa mnom.

Je li moguća objektivnost u politici i novinarstvu?

- Treba dati informaciju, pa neka čitatelj prosudi. Možda konzervativno shvaćam novinarsko izvještavanje. Da se pustila cijela snimka, možda bi zaključak u vezi ovoga o čemu smo sada pričali bio drugačiji, no to je nešto što sam prihvatila. Mnogi namjerno ili slučajno uvrijede i s ovom interpretacijom moje izjave moram živjeti.

U javnosti se imenovanje Ivana Turudića na mjesto glavnog državnog odvjetnika tumači kao postavljanje na tu poziciju kadra bliskog HDZ-u te utoliko kao izraz demokratskog manjka, a ujedno bih molio i komentar bijelog štrajka sudaca. Je li naše pravosuđe u krizi?

- Nije. Ono može biti učinkovitije i brže. Sigurna sam da se suci drže rokova. U javnosti vlada percepcija da sudski postupci jako dugo traju, pa da se tako šteti strankama i da se time obezvređuju pravednost i pravda. Što se tiče prijedloga da se imenuje glavni državni odvjetnik, oporba bi kritizirala bilo koji prijedlog većine ili oporbe i tvrdilo bi se da je kandidat blizak HDZ-u jer ga bira većina predvođena HDZ-om.

A i on se sam odredio kao simpatizer HDZ-a, ako se ne varam.

- HDZ je dugo na vlasti i za stvaranja Turudićeve karijere HDZ je sigurno bio tu negdje prisutan, međutim znate i sami da se isto tvrdilo za sadašnju glavnu državnu odvjetnicu. Na lokalnoj razini se također često tvrdi da je netko član ili simpatizer HDZ-a. Što se tiče štrajka sudaca, mjeseci nas dijele od parlamentarnih izbora i redovita je praksa da se predizborno vrijeme koristi za traženje većih materijalnih prava.

Ako sam dobro shvatio, suci ne traže veća materijalna prava, nego da se utvrdi metoda utvrđivanja plaća kako ne bi bili ovisni o dobroj volji izvršne vlasti.

- Nisam razumjela što to traže. Sigurna sam da će u dijalogu s Ministarstvom pravosuđa i uprave Republike Hrvatske doći do dogovora. Nijedan štrajk nije trajao beskonačno.

Pitao bih Vas za slučaj pjevačice Severine Vučković i njezine sudske borbe za skrbništvo nad djetetom, koju je nedavno izgubila, a što je izazvalo pozornost javnosti prije svega jer se radi o poznatoj osobi. Jesu li majke u takvim sporovima slabija strana i je li u redu da jedan takav spor traje godinama?

- Slučaj neću komentirati. Ne poznajem predmet detaljno. Javnost se bavi tim slučajem jer se odnosi na izuzetno poznatu osobu, ali ima još parnica oko skrbništva nad djetetom koje jako dugo traju, a znam da su neke trajale do punoljetnosti djeteta, što je prestrašno. Tamo gdje se roditelji ne mogu dogovoriti oko skrbništva uvijek će biti sudskih postupaka, vještačenja i intervencija djelatnika za socijalni rad. Kolegicama u obiteljskoj pravnoj zaštiti je to među najtežim i najstresnijim poslovima. Kakva god bila presuda, uvijek se jedan roditelj žali i zbog toga se ciklički ponavljaju sudski procesi. Apelirala bih da se zdravlje i dobro djeteta stave ispred neriješenih odnosa jer djetinjstva prolaze u vrlo teškim konfliktnim situacijama, pogotovo, ako se izlažu medijima.

Prošloga tjedna smo imali intervju sa županijskom vijećnicom Socijaldemokratske partije Hrvatske Katarinom Srakočić i ona je postavila pitanje vojne ambulante u Zvijezdi, zašto se odustalo od namjere da se tamo proširi Dom za starije i nemoćne osobe "Sveti Antun" i odlučilo da tamo bude smješten Centar za socijalnu skrb Karlovac. Znadete li odgovor na to pitanje?

- Županija karlovačka je imala ideju da će financijski pomagati obiteljske domove, kojih je puno u Karlovcu i okolici, te tako ojačati smještajne kapacitete. U isto vrijeme se pojavio problem ostanka Centra za socijalnu skrb Karlovac u Meštrovićevoj ulici, u prostoru Veleučilišta u Karlovcu koje ima potrebu za širenjem. Centar za socijalni rad, kako ga ponekad i dalje nazovem, je stup i nosioc socijalne skrbi i socijalne zaštite i treba imati prikladan prostor. Što se tiče smještaja starijih, uz dom "Sveti Antun" i mrežu obiteljskih domova, u suradnji sa Županijom karlovačkom se novcem iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u Dugoj Resi grade dodatni smještajni kapaciteti, uz ostale vaninstitucionalne sadržaje. U Slunju se planira dio prostora Doma zdravlja urediti za smještaj 40 ili 50 starijih, na čemu se intenzivno radi, a u planu je i podružnica "Svetog Antuna" u Karlovcu. Cilj nam je, dakle, na različitim lokacijama imati mogućnost smještaja starijih, a važno je i omogućiti njihov što duži opstanak i ostanak u vlastitim domovima, a zato se njeguju i šire vaninstitucionalne usluge.

U siječnju smo imali slučaj imenovanja Igora Čuliga, člana HDZ-a, za ravnatelja Muzeja grada Karlovca – u Upravnom vijeću su tri člana koja je postavio Grad Karlovac kao osnivač za odlučivanja o kandidaturama preglasala predstavnike struke i zaposlenika. Protukandidatkinje gospodina Čuliga tijekom natječaja za mjesto ravnatelja, odnosno ravnateljice nisu članice nijedne političke stranke te imaju viši stručni status od njega, na što su upozorili Možemo i SDP. S obzirom na to, kako HDZ može argumentirati da imenuje najbolje i kako utoliko opovrgnuti oporbu koja u svakom imenovanju vidi neku HDZ-ovu kadrovsku križaljku?

- Sve što ste sad naveli pročitala sam u medijima. Upravna vijeća biraju kandidata, ako je zadovoljio uvjete propisane natječajem i ako je procedura provedena zakonito. U to ne mogu ulaziti. Oporba će uvijek komentirati je li netko od kadrova blizak HDZ-u. Još nisam čula da su pohvalili nečije imenovanje, ako je na vlasti HDZ. Jesu li te stranke tamo gdje vladaju na funkcije birali članove HDZ-a, odnosno jesu li ostavili članove HDZ-a u nekoj ustanovi ili instituciji po preuzimanju vlasti? Nikoga nisam micala s načelničkih mjesta otkako sam imenovana ministricom pa do kraja mandata. Ti isti načelnici su mi rekli da su za prethodne smjene vlasti bili pozvani na razgovore i da im je rečeno da više ne rade na tim dužnostima. Bitno je, dakle, je li nešto u skladu s propisima i uvjetima natječaja, a pokazat će se i pratiti kako će imenovana osoba obavljati svoju dužnost.

Raspravljate li na stranačkim sastancima o kadrovima?

- Ne.

Raspravljate li o tome mimo sastanaka, na nekim kružocima?

- Sigurno ne utječem na nijedno imenovanje. U to je teško vjerovati, je li?

Utječe li stranka?

- Što znači stranka?

Stranka kao pravna osoba sa svojim tijelima.

- Ne kadroviramo, pogotovo ne kako se prikazuje u medijima i priča po kuloarima. Svi želimo imati kvalitetne kadrove. Za imenovanja u nekim županijskim ustanovama uopće nismo imali saznanja je li netko član stranke i je li blizak stranci – uopće su neki kadrovi nestranačke osobe.

Hoćete li biti na nekim od izbornih listi ove godine?

- Liste se sigurno slažu po kuloarima, a, eto, nećete vjerovati, na stranačkim tijelima o listama nismo raspravljali. O njima ćemo odlučiti pravodobno, po proceduri koja je primjerena za stranački rad. Očekujemo da na listama budu oni koji mogu doprinijeti sveopćoj dobrobiti i da zastupaju interese našega grada, prvenstveno županije.

Razgovarao: Marin Bakić